Википедија

Kompaktna fluorescentna svjetiljka

Za druge upotrebe, pogledajte Sijalica (višeznačna odrednica).

Kompaktna fluorescentna svjetiljka (KFS) (eng: compact fluorescent lamp (CFL)), takođe poznata pod imenom štedna sijalica (eko sijalica) je vrsta fluorescentne svjetiljke. Napravljene su sa namjerom da zamijene klasične sijalice sa užarenom niti (Incandescent light bulb), tako da direktno mogu da se uvrnu u sijalično grlo klasične sijalice. KFS „troše“ manje električne energije, imaju duži vijek trajanja, ali su zato dosta skuplje.

Kompaktna fluorescentna svjetiljka 105W, 36W i 11W.

Spiralni tip kompaktne fluorescentne svjetiljke ima nešto niži stepen iskorišćenja od cevastog tipa zbog debelog sloja fosfora na donjoj strani. Ipak je jedna od najpopularnijih u SAD.[1]

Kao sve fluorescentne svjetiljke, tako i kompaktna fluorescentna svjetiljka ili sijalica (KFS) sadrži živu koja je veoma toksična, i zbog toga su velike komplikacije sa odstranjivanjem upotrebljenih sijalica, jednom riječju, nisu prijatne za okolinu.

KFC sijalice zrače drugačiji svjetlosni spektar od sijalica sa žarnom niti tj. klasičnih sijalica. Svjetlo od KFC sijalice je „hladnije“ od svjetla klasičnih sijalica.[2]


Istorija uredi

Prethodnica današnje KFC je sijalica iz 1890-ih godina koju je izumeo Petar Kuper Hevit (Peter Cooper Hewitt) [3] Hevitova sijalica je upotrebljavana u fotografskim studijima i industriji. [3] Edmund Germer (Edmund Germer), Fridrih Mejer (Friedrich Meyer), i Hans Spaner (Hans Spanner) su patentirali 1927. godine tzv. svjetiljku s parom pod visokim pritiskom.[3] Džordž Inman (George Inman) u saradnji sa Dženeral Elektrikom (General Electric) napravio je praktičnu fluorescentnu svjetiljku 1938. godine, inače patentovana 1941.[3] Današnju KFS izumeo je Ed Hamer (Ed Hammer), inženjer Dženeral Elektrika, kao odgovor na naftnu krizu 1973. godine.

KFS je postepeno počela da se proizvodi te primjenjuje za širu upotrebu.

Konstrukcija uredi

Najvažniji tehnički napredak bio je zamjena elektromagnetnog balasta sa elektronskim balastom, koji je odstranio većinu treperenja te sporog paljenja, karakteristično za fluorescentne svjetiljke.

Glana dva dijela svjetiljke su gasom napunjena cijev te balast (elektromagnetni ili elektronski).

Električna struja iz balasta dolazi do gasa gdje prouzrokuje emitovanje ultraljubičaste svjetlosti. Ultraljubičasta svjetlost zatim pobudi fosforni sloj unutar cijevi, koji počne da emituje vidljivu svjetlost. Elektronski balast sadrži mali elektronski krug (ispravljač, filter, tranzistore), priključen na rezonantni visoko-frekventni (40 kHz) invertor (pretvarač) (DC - AC). Kod standarnih KFS, pošto pretvarač nastoji da stabilizuje struju svjetiljke, a samim tim i proizvedenu svjetlost, za raspon ulaznog napona, ove svjetiljke nisu pogodne za kontinuisanu regulaciju jačine svjetlosti od nule pa do pune svjetlosti svjetiljke.

Proizvode se i za jednosmjernu i naizmjeničnu struju.

Integrisane KFS uredi

Integrisane svjetiljke sadrže oboje, balast i cijev u jednom dijelu (otuda ime integrisana KFS), koji ima navojni ili bajonetni priključak. Ove svjetiljke se direkto mogu uvrnuti u sijalična grla klasičnih sijalica.

Neintegrisane KFS uredi

Neintegrisane svjetiljke imaju posebno zamjenljivu sijalicu i permanentno instalisani balast. Starter je obično smješten u bazi sijalice same. Pošto je prigušnica smještena u samom sijaličnom grlu (kućištu), on je veći i trajniji u poređenju sa prigušnicom integrisanih KFS. Samo kućište je zato skuplje ali i naprednije izvedbe jer nudi manje treperenja, brže paljenje, regulaciju svjetlosti itd.[4][5]

Neintegrisane svjetiljke su popularnije za profesionalne korisnike, kao što su hoteli, kancelarijske zgrade itd.

Druga izvedba neintegrisanih svjetiljki je takva, gdje početni sistem ima kućište baze te posebno cijev. Kasnije se samo cijev mijenja. Primjeri takvih svjetiljki su recimo: „Thorn 2D“ te neke „Philips PL“ varijante. Rijetko se već mogu naći, jer su ih zasjenile jeftinije, integrisane svjetiljke.

Poređenje sa klasičnim sijalicama uredi

Vijek trajanja uredi

Prosječni vijek trajanja KFS je od 8-15 puta duži od klasičnih. [6] Tipično imaju naznačen vijek trajanja između 6000 i 15000 sati, dok klasične imaju 750 ili 1000 sati.[7][8] međutim, postoje i klasične sijalice sa dugim vijekom trajanja. [9] Vijek trajanja zavisi od više faktora, uključujući: napon, fabričke greške, ispostavljenost kratkotrajnim prenaponima, ispostavljenost mehaničkim potresima, mrežnoj frekvenciji, temperaturi okoline itd.

Vijek trajanja KFS je značajno kraći ako se uključuju da rade samo nekoliko minuta. Naprimjer, ako su periodi uključivanja i isključivanja dugi samo 5 minuta, vijek trajanja KFS može da bude kraći i do 85%, tako da im se nulira prednost nad klasičnim sijalicama. [10][11][12]

Što su starije KFS proizvode manje svjetlosti nego na početku, kad su nove. Pri kraju svog vijeka, može se očekivati da će KFS da proizvode oko 70-80% originalne početne količine svjetlosti. [13] Odgovor čovječijeg oka je logaritmična.[14]

Stepen iskorišćenja uredi

 
Grafikon pokazuje „potrošnju“ električne energije za različite vrste sijalica pri različitim svjetlosnim nivojima. Tačke koje su niže na grafikonu odgovaraju manjoj potrošnji električne energije.

Za dani nivo osvjetljenja, KFS troše između jedne trećine do jedne petine električne energije ekvivalentne klasične sijalice. [15] Pošto na električno osvjetljenje otpada oko 9% kućne potrošnje električne energije (podatak za SAD 2001. godine), znači prilična ušteda u potrošnji električne energije se može postići upotrebljavajući KFS umjesto klasičnih sijalica.[16]

Tipična KFS uspije da pretvori između 17 to 21% električne energije u radijacijsku – svjetlosnu. [17] Pošto se osjetljivost oka mijenja sa talasnom dužinom, je oko, proizvodnja ili učinak svjetiljke se mjeri u lumenima (lm). Lumenski učinak (luminous efficacy) KFS je tipično 60 do 72 lumena na vat (lm/W), protiv 8 to 17 (lm/W) za klasične sijalice.[18]

Cijena uredi

Početna investicija je dosta veća jer je cijena KFS tipično 3 – 10 puta veća od klasičnih sijalica. Ali duži vijek trajanja te niža potrošnja električne energije pokrije višu početnu cijenu.[19]

U komercijalnim zgradama KFS su veoma efikasne, jer se ogromni prostori osvjetljavaju skoro cijelo radno vrijeme. [20]

Vrijeme paljenja uredi

Dok se klasične sijalice pale praktično istovremeno kada se uključi prekidač, KFS je potrebno neko vrijeme dok ne dostignu puni sjaj. Pri niskim temperaturama, to traje još duže.

Nekim vrstama KFS potrebno je i do tri minuta da dostignu puni sjaj. Uzimajući u obzir i kraći vijek trajanja zbog češćih uključenja i isključenja, KFS mogu biti manje privlačne od klasičnih za sva mjesta gdje ne treba da su uključene duže vremena, kao npr. za automatsko uključivanje i isključivanje na ulazima kuća, garaža itd.

Druge tehnologije KFS uredi

Druga vrsta fluorescentnih svjetiljki je tzv. radiofluorescentna svjetiljka ili indukcijska svjetiljka. Kod ovih svjetiljki, živina para se uzbuđuje preko radiofrekventnog oscilatora.[21] Trenutno ovaj tip svjetiljke ima visoku proizvodnu cijenu te probleme u vezi sa elektromagnetnom kompatibilnosti (Electromagnetic compatibility) i donošenju odgovarajućih međunarodnih standarda.[22] and RFI.

Neki proizvođači prave KFS sa titanijum dioksidnim premazom na spoljnoj strani.[23][24] Smatra se da, titanijum dioksid, kada se ispostavi ultraviolentoj svjetlosti, može da „uništi“ bakterije, viruse spore buđi te odstrani neprijatne mirise. Ipak ove tvrdnje treba uzeti sa rezervom.

Hladno-katodna fluorescentna svjetiljka, HKFS (eng: Cold Cathode Fluorescent Lamp, (CCFL)) je jedna od novijih tipova KFS. Napon kod HKFS je pet puta veći nego kod KFS, dok je struja deset puta manja. Imaju prečnik oko 3 mm. Njihov učinak (lm/W) je oko 50% manji od učinka KFS. Inače njihova prednost je da su trenutne kao klasične sijalice, kompatibilne su sa regulatorima osvjetljenja (dimmer), fotoćelijama, te imaju dug vijek trajanja, oko 50 hiljada sati. Neki proizvođači daju luminentni premaz na KFS tako da neko vrijeme „svijetle“ nakon što ih isključimo, što može biti korisno u vanrednim situacijama.

Svjetlosni spektar uredi

 

Svjetlost je odašiljana (emitovana) smjesom fosfora na unutrašnjoj strani cijevi, gdje svaki daje jednu boju. Radi se o kompromisu između nijanse odašiljane svjetlosti, energetske efikasnosti (stepena iskorišćenja) i cijene. Tri do četiri premaza fosfora su potrebna da se postigne „bijela“ svjetlost. Svaki dodatni premaz fosfora, znači sniženje energetske efikasnosti i povećanja cijene.

Temperatura boje može da se izrazi u kelvinima kelvin ili mirdima (mired) (1 milion podijeljeno sa temperaturom boje u kelvinima).

Temperatura boje je kvantitativna mjera. Što je veća temperatura boje u kelvinima, „hladnija“ je svjetlost. Kod današnjih KFS i drugih tri fosfornih svjetiljki, imena boja nisu standardizovana za pojedine temperature boja, kao što su bile kod starijih holofosfatnih fluorescentnih svjetiljki. Između pojedinih proizvođača zapažene su nedoslijednosti i razlike. Npr. „Sylvania's Daylight CFL“ ima temperaturu boje 3.500 K, dok većina drugih svjetiljki tipa „dnevna svjetlost“ ('daylight') ima bar 5.000 K. KFS se proizvode i u drugim bojama ali u manjem obimu

.

Ekološki problemi uredi

Ušteda energije uredi

Pošto fluorescentne svjetiljke „troše“ manje električne energije za istu količinu proizvedene svjetlosti, nego klasične svjetiljke sa užarenom niti, KFS snižavaju neto potrošnju električne energije, znači doprinose okoline u tom pogledu.

Međutim, dok KFS troše manje električne energije, na drugoj strani, više električne energije je potrebno za njihovu proizvodnju, nego za klasične sijalice. To je opet ublaženo s tim da KFS imaju duži vijek trajanja.[25]

Živine (Mercury) emisije uredi

Kao i sve fluorescentne svjetiljke tako i KFS, imaju određenu količinu žive.[26][27] oko 4,0 mg na sijalicu [28] , predstavlja problem za zemlju, vazduh i vodu. [29] Jedni proizvođači proizvode KFS sa manjom količinom žive 1,0 mg do 1,5 mg na sijalicu.[30] U područjima gdje je puno termoelektrana na ugalj (živa se oslobađa prilikom loženja uglja), KFS mogu doprinijeti smanjenju negativnom uticaju na okolinu.[31]

Ovaj efekat je naravno nevažan (irelevantan) u područjima gdje nema termoelektrana na ugalj. Naravno tu je problem odlaganja upotrebljenih KFS.[32]

Odlaganje upotrebljenih KFS uredi

Dosadašnja istraživanja u SAD od strane „Maine DEP“[33] te takođe Braun Univerziteta (Brown University) iz 2008. godine, potvrđuju da količina žive oslobođena iz polomljenih KFS uveliko premašuje EPA (U.S. Environmental Protection Agency) sigurnosne standarde.[34] Upotrebljene svjetiljke bi trebalo reciklirati na pravilan način. Nažalost, procjenjuje se, da je samo oko 3% KFS pravilno odlagano ili reciklirano.

U Evropskoj uniji KFS podliježu direktivi šeme za otpadnu električnu i elektronsku opremu (Waste Electrical and Electronic Equipment Directive (WEEE)). U maloprodajnu cijenu uključen je i iznos za reciklažu, s tim, da su proizvođači i uvoznici dužni da sabiraju i recikliraju upotrebljene KFS. U većini zemalja, posebne upute za rukovanje sa KFS trenutno nisu ispisane na pakovanjima KFS za kućnu upotrebu.[35]

Živa u KFS je opasna jer jedna sijalica može da prouzrokuje kontaminaciju do 100,000 ng/m3 vazduha — nekih 300 puta od „EPA“ (U.S. Environmental Protection Agency) hronične granice od samo 300 ng/m3 vazduha. Ista agencija preporučuje zavijanje upotrebljenih KFS u dvojne plastične vrećice prije odlaganja.[36]

Studija od „Maine DEP“ iz 2008. godine je uporedila metode odlaganja i upozorila da su plastične vrećice najgore rješenje, jer živina para nastavlja da „curi“ iz vrećice daleko preko dozvoljenog nivoa. Maine DEP sada preporučuje hermetički zatvorene staklene tegle, kao najbolje rješenje za odsluženu kompaktnu fluorescentnu svjetiljku.

Konstrukcijski problemi KFS uredi

Veličina
Postoji nekoliko problema oko konstrukcije KFS. Količina svjetlosti emitovana od KFS je proporcionalna veličini fosforne površine, što znači da su sijalice sa većom snagom veće od ekvivalentnih klasičnih sijalica. Zbog toga često sijalice tipa KFS ne mogu da stanu u elemenat (luster) u kojem smo imali klasičnu sijalicu.
Regulacija
Nemogućnost regulacije jačine svjetlosti. Samo mali broj posebnih KFS imaju tu mogućnost.
Hladna svjetlost
Hladna svjetlost, neprijatna za čovječije oko i raspoloženje. Kod KFS i pri sniženoj jačini svjetlosti, hladna svjetlost ostaje. Ovo je u suprotnosti sa drugim izvorima svjetlosti, kao što su Sunce ili klasične sijalice, gdje boja svjetlosti postaje toplija sa smanjenjem jačine (intenziteta) svjetlosti. Testiranja emocionalnog reagovanja kod ljudi na prigušenu hladnu svjetlost pokazuju da takva svjetlost djeluje odvratno hladno i čak zlokobno.
Negativan uticaj na kvalitet električne struje
Kvalitet električne struje može da bude na udaru kod većih instalacija KFS. Radi se o izraženoj naponskoj distorziji.

[37][38]

Sporo postizanje punog osvjetljenja
Puna jačina svjetlosti iz KFS postignuta tek nakon duže vremena (i do 3 minute).

Na samom početku kada se uključi KFS nivo svjetlosti može da bude čak i upola manji od normalnog punog nivoa. Na drugoj strani, klasičnim sijalicama je potrebno samo oko 0,1 sekunda.

Brujanje
Kao većina fluorescentnih svjetiljki tako i KFS može da emituje zvuk u obliku brujanja, dok kod klasičnih sijalica toga nema. Posebno u mirnim sobama to može da bude veoma neprijatno,ali opet to se kod mnogih KFS gotovo i ne primeti
Iridescencija
Kod fluorescentnih svjetiljki može doći do pojave iridescencije (prelivanje boja). Nivo može da bude skoro neprimjetan ali može da bude i veoma vidljiv.
Interferencija preklopnih satova
Elektronski preklopni satovi mogu izazvati smetnje (interferenciju) kod balasta te im skratiti vijek trajanja.
Rad na niskim temperaturama
KFS koje nisu napravljene za rad na niskim temperaturam okoline, jednostavno neće moći da rade.[39]
Slabljenje intenziteta
KFS sa vremenom gube nivo svjetlosti koje mogu da emituju. Što su starije slabije svijetle.[40]

Pitanje masovnije upotrebe KFS uredi

Posebno zbog manje potrošnje električne energije i samim tim „manje kontaminacije“ okoline, razne organizacije nastoje da na razne načine povećaju upotrebu KFS, te sa druge strane smanje upotrebu klasičnih sijalica. Vlade nekih država razmatraju čak rigorznije mjere, kao što su potpuno ukidanje klasičnih sijalica na račun uvođenja KFS. Mjere su kao u većini slučajeva finansijske prirode, veće takse na proizvodnju klasičnih sijalica pa čak i zabrana proizvodnje klasičnih sijalica. SAD, Kanada i Australija su već objavile uvođenje potpune zabrane upotrebe klasičnih sijalica u bližoj budućnosti.[41]

Na sastanku Ekodizajn regulacionog komiteta (Ecodesign Regulatory Committee) u Briselu, decembra 2008, članice EU su odobrile prijedlog postepenog ukidanja klasičnih sijalica počevši odmah od 2009. godine pa do 2012. godine.[42]

Izvori uredi

  1. ^ „Philips Tornado Asian Compact Fluorescent”. Philips. Pristupljeno 24. 12. 2007. 
  2. ^ Masamitsu, Emily (maj 2007), „The Best Compact Fluorescent Light Bulbs: PM Lab Test”, Popular Mechanics, Arhivirano iz originala 26. 4. 2007. g., Pristupljeno 15. 5. 2007 
  3. ^ a b v g Mary Bellis (2007), „The History of Fluorescent Lights”, About.com, Arhivirano iz originala 27. 04. 2012. g., Pristupljeno 13. 2. 2008 
  4. ^ „Electronic Fluorescent Dimmers”. Hunt Dimming. Pristupljeno 24. 12. 2007. 
  5. ^ „Electronic Dimmable Ballasts”. Advanced Buildings Technologies and Practices. Arhivirano iz originala 19. 1. 2008. g. Pristupljeno 24. 12. 2007. 
  6. ^ National Energy Foundation - redirection page Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. maj 2008), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  7. ^ „Osram Dulux EL Energy-Saving Lamps” (PDF). Osram. Arhivirano iz originala (PDF) 22. 7. 2006. g. Pristupljeno 24. 12. 2007. 
  8. ^ „IEC 60969 - Self-ballasted lamps for general lighting services - Performance requirements”. Collaborative Labeling and Appliance Standards Program. Arhivirano iz originala 26. 2. 2008. g. Pristupljeno 24. 12. 2007. 
  9. ^ Light output of long-life incandescent lamps Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. jul 2008), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  10. ^ Minnesota's Energy Challenge Arhivirano na sajtu Wayback Machine (17. avgust 2009), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  11. ^ Low Energy Long Life CFL Light Bulbs Globe Style- Bayonet Cap and Edison Screwed Cap Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. mart 2009), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  12. ^ Get the Most Life out of your CFL « KitchAnn Style, Pristupljeno 8. 4. 2013.[nepouzdan izvor?]
  13. ^ Performance Standard and Inspection Methods of CFL, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  14. ^ Halsted, Charles P. (1993). „Brightness, Luminance, and Confusion”. Information Display. Naval Air Warfare Center Warminster, PA. Arhivirano iz originala 22. 9. 2007. g. Pristupljeno 7. 10. 2007. „Znači ako nivo lumena svjetlosnog izvora koji gledamo, povećamo za 10 puta, naše oko ne registruje povećanje za 10 puta. Odnos je logaritmičan, tj. osjetljivost oka se veoma brzo snižava sa povećanjem intenziteta svjetlosnog izvora. Na taj način čovječije oko može da radi u tako širokom rasponu svjetlosne jačine.” 
  15. ^ FAQs: Compact Fluorescent: GE Commercial Lighting Products Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. mart 2007), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  16. ^ „US Household Electricity Report”. US Energy Information Administration. 2005. Arhivirano iz originala 1. 8. 2012. g. Pristupljeno 24. 1. 2009. 
  17. ^ 17 – 21% je bazirano na 60 do 72 lumena (lm) na vat (w) učinka izvora, i 347 lumena na radijacijski vat luminentnog učinka radijacije za tzv. „tri-phosphor spectrum“ iz ovog izvora: Ohno, Yoshi (2004), „Color Rendering and Luminous Efficacy of White LED Spectra”, Proc. of SPIE (Fourth International Conference on Solid State Lighting) (PDF), 5530, SPIE, Bellingham, WA, doi:10.1117/12.565757, Arhivirano iz originala (PDF) 20. 9. 2008. g. 
  18. ^ „Conventional CFLs”. Energy Federation Incorporated. Pristupljeno 23. 12. 2008. 
  19. ^ FAQ: The End of the Light Bulb as We Know It. US News & World Report, 19 December 2007.
  20. ^ Chernoff, Harry (23. 1. 2008). „The Cost-Effectiveness of Compact Fluorescents in Commercial Buildings”. EnergyPulse. Arhivirano iz originala 20. 2. 2008. g. Pristupljeno 21. 3. 2008. 
  21. ^ „RF Lighting Tunes in Improved Illumination”. Arhivirano iz originala 17. 12. 2007. g. Pristupljeno 24. 01. 2009. 
  22. ^ „How It Works” (PDF). Miser Lighting Inc. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 11. 2007. g. 
  23. ^ "A better Lightbulb? Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. april 2008)", IEEE Spectrum, February 2005, retrieved June 15, 2008.
  24. ^ „A whole new atmosphere from one little light bulb”. Technical Consumer Products, Inc. Pristupljeno 11. 1. 2009. 
  25. ^ Compact Fluorescent Light Bulbs – A Tale From Dust to Dust Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. februar 2009) retrieved June 15, 2008
  26. ^ „Sadržina žive (eng: Mercury Content Information Available for Lamps on the 2003 New Jersey Contract T-0192”. Arhivirano iz originala 30. 12. 2005. g. Pristupljeno 15. 5. 2007. 
  27. ^ „Canada-Wide Standard for Mercury-Containing Lamps” (PDF). 2001. Arhivirano iz originala (PDF) 30. 5. 2005. g. Pristupljeno 23. 3. 2007. 
  28. ^ „Frequently Asked Questions Information on Compact Fluorescent Light Bulbs (CFLs) and Mercury June 2008” (PDF). 2008. Pristupljeno 31. 8. 2008. 
  29. ^ „NEMA Lamp Companies Announce Commitment to Cap CFL Mercury Content”. Arhivirano iz originala 15. 7. 2007. g. Pristupljeno 23. 3. 2007. 
  30. ^ „Low Mercury CFLs”. Energy Federation Incorporated. Pristupljeno 23. 12. 2008. 
  31. ^ Compact Fluorescent Bulbs and Mercury: Reality Check Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. januar 2009). Popular Mechanics, 11 June 2007.
  32. ^ „Frequently Asked Questions, Information on Proper Disposal of Compact Fluorescent Light Bulbs (CFLs)” (PDF). Pristupljeno 19. 3. 2007. 
  33. ^ Maine study on broken CFLs and mercury retrieved February 28, 2008.
  34. ^ INVESTIGATEMAGAZINE.TV: Mercury in CFLs – special investigation Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. januar 2009), Pristupljeno 8. 4. 2013.
  35. ^ Mercury leaks found as new bulbs break - The Boston Globe, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  36. ^ „Mercury - spills, disposal and site cleanup - what to do if a fluorescent light bulb breaks”. U.S. Environmental Protection Agency. 25. 10. 2007. Pristupljeno 15. 1. 2008. 
  37. ^ Ph. N. Korovesis e.a., Influence of Large-Scale Installation of Energy Saving Lamps on the Line Voltage Distortion of a Weak Network Supplied by Photovoltaic Station, IEEE TRANSACTIONS ON POWER DELIVERY, Vol. 19, NO. 4, Oktober 2004
  38. ^ J. Cunill-Solà and M. Salichs, Study and Characterization of Waveforms From Low-Watt (<25 W) Compact Fluorescent Lamps With Electronic Ballasts, IEEE TRANSACTIONS ON POWER DELIVERY, Vol. 22, NO. 4, Oktober 2007
  39. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2007. g. Pristupljeno 24. 1. 2009. 
  40. ^ „Energy Star Lighting Verification Program (Program for the Evaluation and Analysis of Residential Lighting) Semi-annual report For the period of October 2003 to April 2004” (PDF). Pristupljeno 13. 4. 2007. 
  41. ^ Canada to ban incandescent light bulbs by 2012 - Reuters Wed Apr 25, 2007 Retrieved Tue September 16, 2008
  42. ^ Member States approve the phasing-out of incandescent bulbs by 2012 - Press releases RAPID Mon Dec 8, 2008 Retrieved Wed December 9, 2008

Spoljašnje veze uredi

 
Kompaktna fluorescentna svjetiljka na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Компактна_флуоресцентна_свјетиљка&oldid=26902672”