Korisnik:DexaPoli/pesak

Tupak Amaru Šakur (engl. Tupac Amaru Shakur; 16. jun 1971 - 13. septembar 1996), poznat i pod scenskim imenima 2Pac i Makaveli, bio je američki reper, pesnik i glumac.[1] Iako je od njegovog ubistva prošlo 19 godina, Tupak je i dalje reper sa najviše prodatih albuma u istoriji ove vrste muzike - 75 miliona prodatih originalnih albuma. Smatra se da je, računajući i piratska izdanja, prodato preko 200 miliona albuma na globalnom nivou. Većina njegovih pesama se bavi odrastanjem u nasilju i siromaštvu geta, zatim rasizmom kao i obračunavanjem sa drugim reperima. Tupak je bio poznat i po političkim i ekonomskim porukama u svojim pesmama.Smatra se jednim od najvećih umetnika svih vremena po mnogim časopisima, uključujući i Rolling Stone koji ga je rangirao 1986. na listi 100 najvećih umetnika svih vremena.

Šakur je počeo svoju karijeru kao Em-si za alternativnu hip hop grupu Digitalno podzemlje, na kraju se odvojio kao solo umetnik. Većina njegovih pesama se bavi odrastanjem u nasilju i siromaštvu geta, zatim rasizmom kao i obračunavanjem sa drugim reperima. Tupak je bio poznat i po političkim i ekonomskim porukama u svojim pesmama. Šakur je bio vokalni učesnik tokom East Coast-West Coast hip hop rivalititeta, učestvovao je u konfliktima sa drugim reperima, producentima, najznačajniji je bio The Notorious B.I.G. i njegova izdavačka kuća Bad Boy Records.

Septembra, 1996. Šakur je fatalno ubijen u pucnjavi na raskrsnici Flamingo Road i Koval Lane u Las Vegasu. On je odveden u Univerzitetski medicinski centar u Južnoj Nevadi, gde je i preminuo šest dana nakon toga.[2]

Zaveštanje

uredi

Na Mobb Deep koncertu nakon smrti i Šakura i izdavanja The Don Killuminati: The 7 Day Theory, Cormega je podsetio u intervjuu da su fanovi vikali Makaveli i istakao uticaj The Don Killuminati: The 7 Day Theory čak i u Njujorku na vrhuncu medijske buke. Šakur je veoma cenjen od strane drugih Em-sija u knjizi How to Rap, Bishop Lamont napominje da Šakur savlada svaki element, svaki aspekt repovanja. "Svaki reperer koji je odrastao sredinom 90-ih, duguje nešto Tupaku" napisao je 50 cent. Nije zvučao kao i svi što su došli pre njega. Proglašen je najuticajnijim reperom ikada.

 
Crtež Šakura

Chuck Philips piše da je ubistvo Tupaka zanemelo, jedan od najelokventnijih glasova moderne muzike, geto pesnik čije su priče urbanog otuđenja osvojile mlade ljude svih rasa i porekla. 25-ogodišnji Šakur je pomogao u uzdizanju repa u kompleksnu umetničku formu, stvarajući uslove za globalni hip hop fenomen.

Da bi sačuvala Šakurovo zaveštanje, njegova majka je osnovala Shakur Family Foundation ( kasnije je promenjeno ime u Tupak Amaru Šakur Fondaciju ili TASF) 1997. godine. Misija TASF-a je da omogući trening i podršku za studente koji teže da napreduju sa svojom idejom. TASF sponzoriše takmičenja u pisanju, događaje u dobrotvorne svrhe, umetničke kampove za tinejdžere. Fondacija je oficijalno otvorena Stoun Mauntin (Džordžija), 11. Juna, 2005. 14. Novembra, 2003. dokumentarac je izašao Šakuru pod nazviom Tupac: Resurrection.

U Holler If You Hear Me je razgovarao sa sjajem kao neko ko svedoči o bolu, govori istinu, čak se bori i sa fragmentima njegovog identiteta. U jednoj konferenciji na Harvardu tema je bila Šakur je uticaj zabave, rasnih odnosa, politike i heroja/mučenika. krajem 1997. godine, Univerzitet Kalifornije Berkli, ponudio je kurs pod nazivom: Istorija 98: Poezija i istorija Tupaka Šakura.

2003. godine je Afeni njegova majka otvorila lanac garderobe Makaveli Branded Clothing. 2005. godine je posthumno objavljen Šakurov album Live at the House of Blues koji sadrži i DVD sa njegovog poslednjeg koncerta 4. Jula, 1996. godine. Na kom se pojavljuje i nekoliko repera sa kojima je Šakur sarađivao. 2006. godine je izdata Tupac Shakur Legacy knjiga. Interaktivnu biografiju je izdao Šakurov prijatelj i kolega Jamal Joseph . Knjiga sadrži do tad neviđene fotografije, priče, preko 20 tekstova pesama, ugovora, skripti i drugih privatnih papira. Šakurov šesti posthumni album je izdat 21. Novemvra, 2006. godine. I obeležava 10 godina od Šakurove smrti. I još uvek se smatra jednim od najpopularnijih umetnika u muzičkoj industriji.

15. aprila 2012. godine, hologram Šakura (Tehnički na video projekciji 2-D), izvodi njegove pesme Hail Mary i 2 of Amerikaz Most Wanted sa Snup Dogom na Coachella muzičkom festivalu. Korižćena je optička iluzija nazvana Pepper's ghost.

Poezija

uredi

Šakurova muzika i filozofija je usađena u mnogim američkim, afričko-američkim i svetskim entitetima. Šakurova ljubav prema pozorizištu i Šekspiru su takođe uticali na njegov rad. Kao student Baltimore škole umetnosti gde je pohađao pozorište, Šakur je razumeo Šekspirovu psihologiju ratova unutrašnjih bandi i unutrašnjih konflikta.

Kada je bio u kasnim tinejdžerskim godinama, Tupak je počeo sa pisanjem poezije koje su objavljene posle njegove smrti. Tu se može upoznati ličnost Tupaka pre nego što je postao popularan i iskrenost u njegovoj poeziji koja je napisana rukom mladog čoveka koji se nada da postane poznat umetnik. Tupak piše o usamljenosti, slomljenom srcu, ambicijama, svojoj majci, društvu i iako su mnoge njegove poezije tužne, tu je uvek i volja i spremnost za borbu. Jedna od najpoznatijih poezija je "The rose that grew from concrete". To je jedna poezija iz njegove kolekcije i mnogi smatraju da je Tupak zaista bio "Ruža koja je izrasla iz betona", kako je i glasio prevod naslova njegove poezije. Ruža ("The rose") simboliše čoveka i beton ("Concrete") simboliše Geto. U njegovim poezijama Tupak koristi snažne reči kao što su ožiljci i ogrebotine kako bi opisao njegovu nevolju ali takođe objašnjava da ruža dokazuje zakone prirode pogrešnim jer je verovao da je uprkos okolnostima uspevao da preživi. Sve njegove poezije su lične i Tupak ih je napisao iz svog ličnog iskustva. U drugoj popularnoj poeziji "2morrow" on opisuje njegov trenutni život kao noćnu moru, punu nasilja, ljutnje i mržnje, ali uz očekivanje boljeg života u budućnosti i ostvarenje svojih snova.

Reference

uredi
  1. ^ Levs, Joshua (September 13, 2006). „Rast Tupakovog zaveštanja, 10 godina nakon njegove smrti”. NPR. Pristupljeno 22. Maj, 2016.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  2. ^ Detalji Tupakove smrti reported by Cathy Scott. Retrieved October 05, 2007.

Spoljašnje veze

uredi