Korisnik:Loksss1038/pesak

Majk Farel uredi

Majkl Džozef Farel je američki glumac, najpoznatiji po svojoj ulozi Captain B.J. Hunnicutt na televizijskoj seriji M*A*S*H. On je takođe aktivista i javni govornik. Farel je bio producent Patch Adams-a(1998) i glumio je u televizijskoj seriji Providence (1999–2002). Pojavio se kao Milton Lang, otac Viktora Langa, suprug Gabriele Solis u seriji Desperate Housewives (2007–08).

Viđen je u epizodi desete sezone "Persona" Law & Order: Special Victims Unit-a. Pojavio se kao lik Fred Džones u osmoj sezoni u epizodi "Hunteri Heroici" Supernatural-a. Godine 2014. bio je sporedni član kriminalističke dramske serije Sundance.


Rani život uredi

Farel je rođen 6. februara 1939. godine u Sent Polu, u Minesoti.[1]Kada je imao dve godine, njegova porodica se preselila u Kaliforniju, gde je njegov otac radio kao stolar u filmskom studiju. Farel je išao u West Hollywood Grammar School i diplomirao u Hollywood High School. Tokom Korejskog rata služio je u marinskom korpusu Sjedinjenih država. Bio je stacioniran u kampu Hansen u Okinavi. Nakon otpuštanja, radio je razne poslove pre nego što je započeo glumačku karijeru.[2]

Majk Farel (Michael Joseph Farrell Jr.)
 
Lični podaci
Datum rođenja(1939-02-06)6. februar 1939.
Mesto rođenjaSent Pol, Minesota,   SAD



Glumačka karijera uredi

Počeci uredi

Tokom šezdesetih godina 20. veka Farel je glumio u serijama: Lassie, The Monkees, I dream of Jannie i Combat. Godine 1968. dobio je ulogu u popularnoj sapunici Dani naših života (Days of Our Lives, NBC), a 1970. dobija ulogu mladog doktora u hit seriji Stažisti (The Interns, CBS) i igra u televizijskoj drami Bonanza.[3][4]Godine 1971. igra pord čuvenog Entonija Kvina (Anthony Quinn) u filmu Čovek i grad (The man and the City, ABC). Sa Univerzal studiom (Universal Studios) potpisuje ugovor 1973. glumio je u The questor tapes. Ranih sedamdesetih godina snimio je veliki broj reklama i gostovao u mnogim televizijskim emisijama.

M*A*S*H i kasnije uloge uredi

Farelu, koji je bio veliki fan serije M*A*S*H, ukazala se velika šansa 1975. godine, kada je Vejn Rodžers neočekivano napustio seriju krajem treće sezone. Farel je ubrzo bio pozvan za ulogu B.J.Hunnicutt, a Hari Morgan je zamenio MekLin Stivensona. Majk je narednih osam godina snimao ovu seriju, s tim što je za pet epizoda napisao scenario a četiri epizode je režirao. Nakon M*A*S*H*-a, Farel je glumio u serijama Ubistvo, napisala je (Murder, She wrote),Liga pravde (Justice league), Očajne domaćice (Desperate housewivs) i mnogim drugim. Farel je pozajmio glas Džonatanu Kentu u animiranoj seriji Supermen.[5] Farel je bio domaćin nekoliko specijalnih dokumentaraca na televiziji Nacionalna Geografija.[6] Glumio je u mnogim TV filmovima, uključujući Dan sećanja (1983. godine), koji je koproducirao. Sam je napisao režirao i igrao u dve predstave: JFK i Šou jednog čoveka. Na nacionalnoj turneji izvodio je dramu Davida V. Rintelsa Clarence Darrow. Godine 1985. Farel je sarađivao sa filmskim i televizijskim producentom Marvinom Minofom, s kojim je osnovao Farrel-Minoff production[7]. Zajedno su producirali brojne filmove. Njihovog profesionalno partnerstvo trajalo je više od 25 godina, sve do Minofove smrti u novembru 2009.

Gradić Providens (1999–2002) uredi

Farel igra Džima Hensena, oca glavne junakinje, doktorke Sindi Hensen, koja se vraća u rodni grad. Serija je bila uspešna, snimljeno je pet sezona ali je naglo prekinuta jer je glavna glumica Melina Kanakaaredes napustila produkciju. Farel je bio aktivan u Udruženju scenarista. Izabran je za prvog potpredsednika 2002. godine i na toj funkciji bio je tri godine.

 

Politički aktivizam uredi

Čak i pre nego što je bio poznat Farel je bio aktivista u političkom i društvenom životu. Bio je deset godina kopredsednik kalifornijskog Human Rights Vatch, član savetodavnog odbora Cult Awareness Networka. Bio je predsednik u Death penalty focus.[8] Bio je predsednik Fonda za smrtnu kaznu više od deset godina. Prva je osoba koja nagrađen nagradom borce za ljudska prava (kasnije, 2006. godine, nagrada je nazvana po njemu). Svetska nevladina organizacija za zaštitu životinja (PETA) dodelila mu je nagradu 2001. godine za javnu kampanju protiv zlostavljanja životinja. Istražujući američku ulogu u ratu u Iraku, Farel je 2006. godine snimio u dokumentarac "Čiji rat?". Član savetovališta Fondacije za vojno-versku slobodu.[9]


Publikacije uredi

Farel je napisao autobiografiju Samo me zovi Majk: Putovanje do glumca i aktiviste (Just Call Me Mike: A Journey to Actor and Activist), koja je objavljena 2007. godine. U knjizi govori o svom detinjstvu deteta iz radničke klase u Zapadnom Holivudu, o proboj u svet glume, o svom ličnom životu i učešće u politici i pokretu za ljudska prava u Sjedinjenim Državama, Kambodži i Latinskoj Americi. Njegova druga knjiga zapravo je časopis "Mule i čovek", nastao 2009. godine tokom petnedeljne vožnje po Sjedinjenim državama, da bi promovisao svoju prvu knjigu, autobiografiju.


Privatni život uredi

U avgustu 1963. godine Farel se oženio glumicom Džudi Hajden, koja je radila kao srednjoškolski profesor engleskog jezika i drame u Laguna Biču u Kaliforniji.[10] Razdvojili su se 1980, a razveli se 1983. godine. Imaju dvoje dece, Mihaela i Erin. Džudi Farel je takođe je glumila u seriji M * A * S * H (1976-1983). Farel se ponovo oženio 31. decembra 1984. godine, glumicom Šeli Fabares.[11]

Filmografija uredi


External links uredi



Reference uredi