Izvori koji kažu (ili potvrđuju) da je Nedićeva Srbija bila mariionetska odnosno kvislinška država.

Gugl knjige

uredi

Citati iz gugl knjiga gde se Srbija naziva marionetskom državom, kvislinškom državom, državom/zemljom:

Originalni dokumenti

uredi

Originalni dokumenti iz Nedićeve Srbije gde se koristi naziv država:

  • [1] (državni bon, načelnik odeljenja državnih dugova i državnog kredita)
  • [2] (državni telegram)
  • [3] (školsko svedočanstvo - zvanični naziv države je Srbija, pominju se Državna realna gimnazija i Državna štamparija)
  • [4] (Srpska državna straža)
  • [5] - Strana 247 - "REGULISANJE DRŽAVNIH DUGOVA BIVŠE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE", objavljeno u listu "Službene novine" (15. septembar 1942.) Citat: "Sva državna imovina bivše Kraljevine Jugoslavije i njenih banovina, koja se na dan 15 aprila 1941 nalazila na području koje je konačno pripalo jednoj od država-sticateljki, postala je od toga dana vlasništvo ove države-sticateljke. Države-sticateljke u smislu ovog Sporazuma su: Nemački Rajh, Italija (uključivo Albanija i Crna Gora), Mađarska, Bugarska, Hrvatska i Srbija."
  • [6] - Strana 155 - "UREDBA O PRAVNOM POLOŽAJU NEMAČKE NARODNOSNE GRUPE U SRBIJI" (iz ovoga se vidi da je čak i položaj Nemaca u Srbiji bio regulisan uredbom srpske vlade, a ne uredbom okupacionih vlasti).
  • http://www.arhivja.autentik.net/images/moravski_okrug_u_listu_novo_vreme.PDF (velik broj članaka iz lista Novo vreme u kojima se koristi naziv država, državni itd)

Dokumenti o formiranju Srbije, nemačke vojne uprave i srpskih vlada

uredi
  • [7] - Na strani 29 stoji: "Kao vojni zapovednik u Srbiji preuzimam sa današnjim danom upravu u zemlji." (objava nemačkog vojnog zapovednika od 22. aprila 1941.)
  • [8] - Na strani 35 stoji: "Odlukom vojnog zapovednika u Srbiji uspostavljena je civilna uprava u našoj zemlji i nama je povereno da vodimo pojedine struke državne uprave, u cilju očuvanja mira i reda i što brže obnove privrednog života u zemlji. Ostaju na snazi domaći zakoni po kojima će naše administrativne i sudske vlasti raditi, ukoliko ih nemačke vojne vlasti, u interesu svoje bezbednosti svojim naređenjima ne budu morale privremeno staviti van snage." (objava komesarske vlade od 16. maja 1941.)

Nemački planovi za Srbiju

uredi
  • [9] (mapa buduće Evrope u slučaju nemačke pobede u Drugom svetskom ratu, na kojoj je Srbija prikazana kao "planirana saveznička/satelitska država")
  • [10] na strani 104 (stranica 34 u PDF dokumentu) stoji zabeleška od 24. aprila 1941. o tome kako Nemci i Italijani nameravaju da podele Jugoslaviju. Tu se kaže: "Srbija će dobiti granicu koja je ucrtana na nemačkoj karti; ali će ostati pod vojnom okupacijom za sada. Ona treba da ostane što manja i preduzeće se sve mere da se onemogući zauvek ponavljanje nedavne izdaje klike zaverenika."

Tekst iz članka

uredi

U jednom delu literature Srbija se pominje kao marionetska ili kvislinška država.[1][2][3][4][5][6][7][8][9] U dokumentima iz tog vremena koje je izdavala Nedićeva vlada se Srbija takođe naziva državom. Tako je ova vlada izdavala "državni bon" koji je potpisao "načelnik odeljenja državnih dugova i državnog kredita",[10][11] "državni telegram",[12] izradila "državni prosvetni plan",[13] imala oružane snage poznate kao "Srpska državna straža",[14] itd. U programu rada Saveta komesara iz proleća 1941. godine stoji da je članovima ovog saveta povereno da vode "pojedine struke državne uprave".[15] Na dan 22. jula 1942. potpisan je u Berlinu Sporazum o imovinsko-pravnom razdvajanju bivše jugoslovenske države. Prema ovom sporazumu, sva državna imovina bivše Kraljevine Jugoslavije i njenih banovina, koja se na dan 15. aprila 1941. nalazila na području koje je konačno pripalo jednoj od država-sticateljki, postala je od toga dana vlasništvo ove države-sticateljke. Države-sticateljke koje su nabrojane u ovom Sporazumu su: Nemački Rajh, Italija (uključivo Albanija i Crna Gora), Mađarska, Bugarska, Hrvatska i Srbija.[16]

Reference

uredi