Korisnik:Velika/Velička reka

Velička rijeka postaje od brojnih vodotoka. Napaja se od kraških izvora, potočića, potoka koji se ulivaju u reku gravitacijom. Velička rijeka od spajanja Lijeve i Desne rijeke, formira relativno duboko i razvijeno korito, sa dobro oformljenom obalom što omogućava da primi celokupnu vodu sa slivnog područja. Poplave su vrlo rijetke pojave u vremenskoj distanci od 150 godina.

U donjem dijelu rečnog korita formirane su rečne terase najplodnijeg zemljišta od aluvijalnih i deluvijalnih nanosa. U predelu zaseoka Paprtište formirana je veća denducijalna terasa.

Veličku rijeku formiraju dve veće pritoke, Lijeva i Desna rijeka, koje se spajaju u podnožju Kukavice. Lijeva rijeka nije lijeva pritoka Veličke rijeke u geografskom smislu značenja. Stanovnici, krećući se uzvodno, dali su im naziv suprotno geografskom smislu reči, umesto desno - lijevo.

Lijeva reka

Lijeva reka (zapravo je desna) formira se neposredno ispod planinskog podnožja Planinice i Mokre planine i delom Vaganice. Glavni izvor lijeve rijeke čine kraško Vrelo koje ističe iz bazena Tojine pećine, provereno bojenjem vode. Vrelo ističe na visini od 1650 m / n.v. na imanju (šumi) Brkovića. Drugu pritoku vrela čini potok Petrovića, koji se formira od brojnih izvora i potočića. Oba ova potoka spajaju se nešto niže, u podnožju Stajište, na mestu zvanom "Ploča". Tu je kameni blok - stena niz koju se spušta voda u vidu vodopada visine 25 m Tako formirani potok teče sve do Stanki Petrovića gde se spaja sa Jankovića potokom.

Jankovića potok, formiran je od kraških izvora koji se pojavljuju ispod Vaganice. Drugi potok čini Petrovića potok, a spajaju se iznad Stanki i čine jedan potok Jankovića. Vrelo i Potok Jankovića čine Lijevu rijeku. Lijeva rijeka u daljem svom toku prima još nekoliko manjih pritoka (potočića). Sa lijeve strane-Marića potok, a sa desne - Prijedolski potok i Radevića potok. Tako formirana Lijeva rijeka spaja se sa rekom Kliknite desnim u ataru Paprtišta.

Desna reka

Desna reka (zapravo je lijeva) formirana je od brojnih izvora, potočića i potoka koji izviru u podnožju Vaganice, Staronjinog krša, Čakora i Ječmište. Geomorfološki sastav stena i geografski položaj su uslov pojave brojnih izvorišta koji napajaju Desnu rijeku. Vode nisu tako obilne, brojni potoci u toku leta smanje svoj vodotok, a pojedini, čak, i presuše. Jedna od većih pritoka je Čakorski potok, zatim, Jokića potok i Cikuški potok. Čakorski potok formira se u podnožju Čakora, devojačkog krša, s time što se u ovaj potok ulivaju još dva potočića koji se formiraju u Ječminskom omaru. U daljem toku Čakorskog potoka ulivaju se još dva veća potoka-Lešćarski i Duboki potok. Sve ove pritoke formiraju desnu pritoku Veličke rijeke.

Velička rijeka u svom daljem toku, prima još nekoliko manjih pritoka. Sa lijeve strane ulivaju se Desenski i Vukadinov potok, as desne strane njivska potok (Paprtište) i Paunovića potok. Slivno područje obuhvata oko 30 km². Prosečni godišnji protok Veličko reke iznosi 27 m³ / s