Крути смрчак

Kruti smrčak
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Fungi
Divizija:	Ascomycota
Poddivizija:	Pezizomycotina
Klasa:	Pezizomycetes
Red:	Pezizales
Porodica:	Morchellaceae
Rod:	Morchella
Vrsta:	M. esculenta
Binomno ime
	Morchella esculenta; Fr.
	Mapa distribucije gljive Morchella esculenta
Sinonimi
	Helvella esculenta (L.) Sowerby; Phallus esculentus L.

Kruti smrčak je jestiva gljiva. Rasprostranjen je duž krečnjačkih rijeka: Sava, Drava, Dunav i pritoke.^[1]

Klobuk uredi

Klobuk je veličine 4-12(16) santimetara, na najedbljem mjestu iznad donjeg ruba 4-9-(12) santimetara širok. Okruglast je ili čak spljošten kao globus, ili je ipak jako i krivudavo izdužen, često čak i čunjast. U ranoj fazi razvoja jamisce su sive, a rebra svjetlija, gotovo bijela, ubrzo oboje sve žuće, najprije žućkastosivo, pa oker, na kraju često i riđežuto. Alveole su poligonalne, sasvim nepravilno raspoređene i vijugave, do 1 santimetar široke, ravnog dna; sekundarna rebra većinom necjelovita, prekidaju se prije nego što dođu do susjednog primarnog. Ova gljiva nema valekule.^[1]

Otrusina uredi

Otrusina je oker boje.

Stručak uredi

Stručak 6-12-(14)/2,5-6(8) santimetara u dnu, koje je jako zadebljano i duboko izbrazdano (i do 12 brazdi). U dnu je često i jamičast. Površina mu je zrnasta, bijela, kod starijih i žuta, pa šak i riđožuta. Žilav, šupalj, postepeno prelazi u klobuk, ne čineći valekulu.^[1]

Meso uredi

Meso je kod krupnijih primjeraka i do 2,5 milimetra debelo, voštano, elastično-žilavo, posebno u stručku, starije lomljivo. Ukus je ugodan (ne jesti sirovo), miris je neprimjetan.

Mikroskopija uredi

Spore su hyaline, s nizom spjenih kapljica ponekad poput zastavice izvan stijenki, izduženo eliptične: (16)-18-24-(27,5)/(9,5)-10,5-14,5 mi. Asci neamiloidni uniserijatni ili neprijatno biserijatni 225-310 mi dugi, a 17-24 mi široki. Parafize gistu septirane, u vrhu široke 8,5-13 mi.^[1]

Stanište i rasprostranjenost uredi

Rasprostranjena je duž naših krečnjačkih rijeka (Sava, Drava, Dunav i pritoke), u pi9jesku i blizu topola najzastupljeniji je smrčak; premda na njegovim terenima rastu i čunjasti i visoki smrčak, nikad se ne javljaju u tolikim količinama. Na jednoj maloj parceli može ga biti na stotine, zatim kilometrima da nema ni jednog. Najlakše se može naći na niskim obalama, gdje rijeka plavi i time donosi krečnjak.^[1]