Kruševlje (slatinsko stanište)

Slatine i slatinska staništa su veoma zastupljena u okolini sela Kruševlje, koje je smešteno je u severo-zapadnom delu Bačke, u zapadnom delu AP Vojvodine i teritorijalno pripada Zapadnobačkom okrugu.

Kruševlje
Kruševlje - slatinsko stanište
Kruševlje (slatinsko stanište) na karti Srbije
Kruševlje (slatinsko stanište)
Lokacija25km od Sombora
Država Srbija
Koordinate45° 55′ 57″ N 19° 06′ 01″ E / 45.93250° S; 19.10028° I / 45.93250; 19.10028

Slatine

uredi

Slatine ili slana zemljišta su zemljišta koja se nalaze pod uticajem alkalnih soli i u kojima je natrijum odlučujući faktor. Slatine su hidro-halogene tvorevine, i u njihovom stvaranju prva uloga pripada vodi i solima. Slatine su zemljišta koja su usled procesa zasoljavanja i alkalizacije, odnosno rasoljavanja i dealkalizacije, izmenila više ili manje svoje prvobitne osobine.

Za ekologiju i poljoprivredu slatine su značajna grupa zemljišta pošto se na njima razvijaju posebni ekološki tipovi biljaka- halofite. Shodno činjenici da su to vrste koje su prilagođene životnim uslovima sa visokim koncentracijama soli u zemljištu, one predstavljaju retke i specifične zajednice a samim tim je i životinjska komponenta koja ih prati specifična. Usled velike koncentracije soli u zemljištu, slatine predstavljaju nepovoljnu sredinu za uzgajanje poljoprivrednih kultura.

Slatine, u širokom smislu, predstavljaju kompleksnu grupu zemljišta koja se, i pored nekih bitnih zajedničkih osobina, među sobom u mnogo čemu razlikuju, tako da se može izdvojiti nekoliko njihovih tipova. Jedna od glavnih osobina slatina je njihov sadržaj u alkalnim solima, mada u pogledu vrste i koncentracije tih soli postoje velike razlike.

Na osnovu procesa koji vladaju u njima, koncentracije i karaktera soli kao i fizičkih osobina, tipične slatine se mogu podeliti na tri grupe:

solončak — slana zemljišta bogata vodorastvorljivim solima. Mogu se podeliti na slanice (dominiraju hloridi i sulfati), sodnjače (dominira soda) i soliternjače (dominiraju nitrati).

solonjec — slana zemljišta u kojima su štetne soli u većoj ili manjoj meri isprane, dok je adsorptivni kompleks zasićen pretežno Na-jonima.

solođ — u njima je iz adsorptivnog kompleksa istisnut i natrijum, i to jonima vodonika ili nekim drugim.

Položaj

uredi

Slatinska staništa se nalaze u okviru opštine Sombor, u okolini sela Kruševlje.

Biljni svet

uredi

Od biljnog sveta zastupljene su stepske i slatinske vrste biljaka. Pod slatinskim biljkama podrazumevamo halofitne vrste biljaka koje mogu da tolerišu uslove visoke koncentracije soli. To su zaštićene i strogo zaštićene vrste biljaka poput: Limonium gmelinii (slatinski cvet), Camphorosma annua (kamforika), Iris spuria (bastardna perunika), Arthemisia santonicum (slatinski pelin)Lepidium cartilagineum (slatinska gronica)

Faktori ugrožavanja slatinskih staništa

uredi
Fragmentacija
uredi

Površine pod prirodnom vegetacijom su izuzetno male, te se na njima ne mogu odvijati prirodni procesi i opstati stabilne populacije. Obrađene površine u zaštitnoj zoni između prirodnih fragmenata onemogućavaju kretanje sitnih životinja i otežavaju raznošenje semena i plodova. Tako su sve više ugrožene populacije retkih vrsta, jer na malim prostorima žive male populacije koje poseduju samo deo varijabilnosti genetskog fonda vrste, pa je i njihova otpornost smanjena. Osim toga na malim površinama nema dovoljno prostora za spontane sukcesije što dovodi do smanjenja diverziteta.

Marginalni uticaj
uredi

Velika je dodirna zona prirodne vegetacije sa obrađenim površinama i sa linijama saobraćaja, što pomaže prodor invazivnih vrsta. S druge strane unutrašnji, neometani delovi su male površine ili potpuno nedostaju, što je u suprotnosti sa potrebama životinjskih vrsta za neometanim staništem.

Antropogeni uticaji
uredi

Danas su na ovom prirodnom dobru sve raznovrsnije delatnosti koje direktno ili indirektno ugrožavaju opstanak prirodnih retkosti i ukupne prirodne vrednosti područja. Dobar deo prirodnih ekosistema čovek je do danas, postupno uništavao u cilju dobijanja poljoprivrednih površina. Predeo je narušen prvenstveno zbog pretavaranja slatinskih staništa u njive.

Degradacija usled neadekvatnog korišćenja
uredi

Na prvom mestu se ističe preterana ispaša a potom i neadekvatno košenje livada

Literatura

uredi
  • Bojana Nadaždin: Fauna stenica (Heteroptera, Insecta) stepskih i slatinskih staništa SRP „Selevenjske pustare” - master rad

Spoljašnje veze

uredi