Kulturni rasizam, ponekad neorasizam, novi rasizam, postmoderni rasizam ili diferencijalistički rasizam, koncept je koji se primjenjuje na predrasude i diskriminaciju zasnovanu na kulturnim razlikama između etničkih ili rasnih grupa. Uključuje ideju da su neke kulture superiorne u odnosu na druge i da su različite kulture u osnovi nekompatibilne i da ne bi trebale koegzistirati u istom društvu ili državi. Po tome se razlikuje od biološkog ili naučnog rasizma, što znači da su predrasude i diskriminacija ukorijenjene u percepciji bioloških razlika između etničkih ili rasnih grupa.

Koncept kulturnog rasizma razvili su tokom osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka zapadnoevropski naučnici Martin Bejker, Etjen Balibar i Pjer-Andre Tagijef. Ovi teoretičari su tvrdili da neprijateljstvo prema imigrantima, tada evidentno u zapadnim zemljama, treba označiti rasizmom, izrazom koji se koristi za opisivanje diskriminacije na osnovu percepcije biološke rase od početka 20. vijeka. Tvrdili su da je biološki rasizam postojao sve nepopularniji u zapadnim zemljama tokom druge polovine 20. vijeka i da je zamijenjen novim, kulturnim rasizmom koji se umjesto toga oslanja na vjeru u suštinske i nepremostive kulturne razlike. Primjetili su da su ovu promjenu promovisali krajnje desničarski pokreti poput fracuske Nove desnice.

Predstavljena su tri glavna argumenta zašto vjerovanje u suštinske i nepremostive kulturne razlike treba smatrati rasističkim. Jedna je da neprijateljstvo na kulturnoj osnovi može rezultirati istim diskriminatorskim i štetnim praksama kao vjerovanje u suštinske biološke razlike, poput eksploatacije, ugnjetavanja ili istrebljenja. Druga je da su vjerovanja u biološke i kulturne razlike često međusobno povezane i da biološki rasisti koriste tvrdnje o kulturnoj razlici da bi promovisali svoje ideje u kontekstima u kojima se biološki rasizam smatra društveno neprihvatljivima. Treći argument je da ideja kulturnog rasizma prepoznaje da su se u mnogim društvima grupe poput imigranata i muslimana podvrgle rasilizaciji, zbog čega se na njih gledalo kao na zasebne društvene grupe odvojene od većine na osnovu svojih kulturnih osobina. Pod uticajem kritičke pedagogije, oni koji pozivaju na iskorjenjivanje kulturnog rasizma u zapadnim zemljama uglavnom su tvrdili da bi to trebalo učiniti promovisanjem multikulturnog obrazovanja i antirasizma kroz škole i univerzitete.

Raspravljalo se o korisnosti koncepta. Neki naučnici tvrde da se predrasude i neprijateljstvo zasnovano na kulturi dovoljno razlikuje od biološkog rasizma, pa nije prikladno koristiti izraz rasizam za oboje. Prema ovom stanovištu, uključivanje kulturnih predrasuda u koncept rasizma previše ga proširuje i slabi njegovu korist. Među naučnicima koji su koristili koncept kulturnog rasizma vodile su se rasprave o njegovom obimu. Neki naučnici tvrde da bi islamofobiju trebalo smatrati oblik kulturnog rasizma. Drugi se ne slažu, tvrdeći da dok se kulturni rasizam odnosi na vidljive simbole razlike poput odjeće, kuhinje i jezika, islamofobija se prvenstveno odnosi na neprijateljstvo na osnovu nečijih vjerskih uvjerenja.

Literatura uredi

  • Helms, Janet (1993). Black and White Racial Identity: Theory, Research, and Practice. New York: Praeger. ISBN 978-0-275-94612-8. 
  • Jones, James M. (1999). „Cultural Racism: The Intersection of Race and Culture in Intergroup Conflict”. Ur.: Deborah A. Prentice; Dale T. Miller. Cultural Divides: Understanding and Overcoming Group Conflict. New York City: Russell Sage Foundation. str. 465—490. ISBN 978-0-87154-689-0. 
  • Wren, Karen (2001). „Cultural Racism: Something Rotten in the State of Denmark?”. Social and Cultural Geography. 2 (2): 141—162. S2CID 33883381. doi:10.1080/14649360120047788. 
  • Kassimeris, George; Jackson, Leonie (2015). „The Ideology and Discourse of the English Defence League: 'Not Racist, Not Violent, Just No Longer Silent' (PDF). The British Journal of Politics and International Relations. 17: 171—188. S2CID 143140361. doi:10.1111/1467-856X.12036. 
  • Kundnani, Arun (2017). „Islamophobia as Ideology of US Empire”. Ur.: Narzanin Massoumi; Tom Mills; David Miller. What is Islamophobia? Racism, Social Movements and the State. London: Pluto Press. str. 35—48. ISBN 978-0-7453-9957-7. 
  • Mangcu, Xolela (2017). „Cultural Racism in South Africa and the United States: Notes Toward an Anti-Racist Vision”. Brown Journal of World Affairs. 23 (2): 239—252. 
  • McCulloch, Tom (2006). „The Nouvelle Droite in the 1980s and 1990s: Ideology and Entryism, the Relationship with the Front National”. French Politics. 4 (2): 158—178. S2CID 144813395. doi:10.1057/palgrave.fp.8200099. 
  • Miles, Robert; Brown, Malcolm (2003). Racism (second izd.). London and New York: Routledge. ISBN 978-0-415-29677-9. 
  • Mukhopadhyay, Carol C.; Chua, Peter (2008). „Cultural Racism”. Ur.: John Hartwell Moore. Encyclopedia of Race and Racism. Gale. str. 377—383. ISBN 978-0-02-866116-2. 
  • Powell, Rebecca (2000). „Overcoming Cultural Racism: The Promise of Multicultural Education”. Multicultural Perspectives. 2 (3): 8—14. S2CID 143991591. doi:10.1207/S15327892MCP0203_03. 
  • Rattansi, Ali (2007). Racism: A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-280590-4. 
  • Rodat, Simona (2017). „Cultural Racism: A Conceptual Framework”. RSP. 54: 129—140. 
  • Sheridan, Clare (2003). „Cultural Racism and the Construction of Identity”. Law and History Review. 21 (1): 207—209. JSTOR 3595073. doi:10.2307/3595073. 
  • Siebers, Hans; Dennissen, Marjolein H. J. (2015). „Is it Cultural Racism? Discursive Exclusion and Oppression of Migrants in the Netherlands”. Current Sociology. 63 (3): 470—489. S2CID 143774014. doi:10.1177/0011392114552504. 
  • Taguieff, Pierre-André (1993). „Origines et métamorphoses de la Nouvelle Droite”. Vingtième Siècle. Revue d'histoire (40): 4—6. ISSN 0294-1759. JSTOR 3770354. doi:10.2307/3770354. 
  • Taguieff, Pierre-André (2001) [1988]. The Force of Prejudice: On Racism and Its Doubles. Minneapolis and London: University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8166-2373-0. 
  • Wollenberg, Daniel (2014). „Defending the West: Cultural Racism and Pan-Europeanism on the Far-Right”. Postmedieval: A Journal of Medieval Cultural Studies. 5 (3): 308—319. S2CID 143444752. doi:10.1057/pmed.2014.19.