Kutmičevica
Kutmičevica (grč. Κουτμιτζιβίτζα) je istorijska oblast koja se po tim imenom pominje u žitiju svetog Klimenta Ohridskog. Tačne granice ove oblasti nisu poznate, ali se smatra da se prostirala od Ohridskog i Prespanskog jezera na istoku i do jadranskih obala Epira na zapadu (približno: današnja južna Albanija, sederozapadni deo današnje Grčke i jugozapadni deo današnje Severne Makedonije). Oblast je bila pod vlašću Prvog bugarskog carstva. Oko 886. godine bugarski knez Boris I odvojio je Kutmičevicu od oblasti zvane Kotokion (grč. Κοτοκίον), a za namesnika u Kutmičevici postavljen je Dobeta. U ovu oblast je upućen i Kliment Ohridski (umro 916. godine) sa zadatkom da među tamošnjim Slovenima utvrdi hrišćanstvo, a oko 893. godine postavljen je i za pravoslavnog vladiku na tom području, sa titulom episkop velički.[1][2]
Na približno istom području se nalazila i ranosrednjovekovna sklavinija (slovenska plemenska oblast) Vagenetija, zemlja južnoslovenskog plemena Vajonita.
Ova oblast je tokom 9. veka potpala pod vlast Prvog bugarskog carstva, a kasnije su se na tom području smenjivali razni gospodari. Oko 1346. godine dospla je pod vlast Srpskog carstva, a početkom 15. veka najveći deo oblasti osvojili su Turci.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Ostrogorski 1955, str. 297-302.
- ^ Iliev 1995, str. 62-120.
Literatura uredi
- Iliev, Ilia G. (1995). „The Long Life of Saint Clement of Ohrid: A Critical Edition” (PDF). Byzantinobulgarica. 9: 62—120.
- Komatina, Predrag (2016). „Oblast Vagenitija i episkopija Sv. Klimenta”. Zbornik radova Vizantološkog instituta. 53: 83—100.
- Ostrogorski, Georgije, ur. (1955). Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. 1. Beograd: Vizantološki institut.
- Petrovski, Boban (2016). „Sveti Kliment Ohridski, kan/knez Boris-Mihail i knez/car Simeon: istoriski aspekti” (PDF). Slověne: International Journal of Slavic Studies. 5 (2): 10—53. Arhivirano iz originala 29. 06. 2023. g. Pristupljeno 29. 06. 2023.