Labradorit je mineral, koji obično pokazuje niz različitih boja — plavu, zelenu, narandžastu ili žutu. Ime je dobio po Labradoru, severoistočnoj regiji Kanade, gde je otkriven krajem 18. veka. Pomenuti optički efekat obično nastaje pod uticajem svetlosti koja prodire u unutrašnjost minerala i reflektuje se od inkluzije, kao što su šupljine ispunjene gasom ili neke druge prepreke. Kod labradorita, ovaj odsjaj, to jest prelivanje boja, stvara se pod uticajem svetlosti koja se odbija o tanke slojeve ili čestce drugih minerala prisutnih u njemu kao što su ilmenit ili rutil. Prelamanje svetlosti proizvodi takozvanu igru boja-obično plavih ili zelenih, a ponekad purpurne, zlatne ili crvene-pa se takav efekat naziva labradorizacija.[1][2][3]

Labradorit
Labradorit u uglačanoj kamenoj ploči
Opšte informacije
KategorijaMineral
Formula(Ca,Na)(Al,Si)4O8, gde Ca/(Ca + Na) (% anortita) je između 50%–70%

Feldspati uredi

Labradorit spada među feldspate, najzastupljeniju grupu minerala koji ulaze u sastav Zemljine kore. Pojedini feldspati su međusobno toliko slični, da ih je moguće razlikovati samo uz pomoć tačnih količina natrijuma i kalcijuma koje sadrže. Naučnici su ove feldspate svrstali u posebnu grupu pod zajedničkim nazivom plagioklasi (izomorfna serija plagioklasa). Predstavnici ove grupe sadrže kalcijum i natrijum, ali ni u jednom od njih ovi metali nisu zastupljeni u jednakim količinama. Minerali iz serije plagioklasa sa visokim sadržajem kalcijuma formiraju se na višim temperaturama nego oni sa visokim sadržajem natrijuma. Labradorit sadrži podjednake količine natrijuma i kalcijuma.

Brušenje uredi

Labradorit sa kvalitetom poludragog kamena, se obično brusi u stilu kabošon, kako bi njegove boje došle više do izražaja. Iako postoji opšta saglasnost da e ovaj mineral otkriven krajem osamnaestog veka, moguće je da se za njega znalo i u starim vremenima- rimski istoričar Plinije Stariji u jednom svom delu pominje neimenovani mineral neobično sličnih osobina kao labradorit.

Galerija uredi

Reference uredi