Лажна златача
Lažna zlatača (lat. Xerocomus trunctatus) je gljiva iz porodice vrganja (Boletaceae). Rasprostranjena je u umerenom klimatskom pojasu severne zemljine polulopte. Raste uglavnom na krečnjačkom tlu uz hrastove i to pre svega uz hrast medunac (Quercus pubescens). Javlja od avgusta do početka novembra. Mikorizna je vrsta.
Lažna zlatača | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | X. trunctatus |
Binomno ime | |
Xerocomellus trunctatus |
Opis plodnog tela
urediPlodno telo predstavlja šešir prečnika 3 do 10,5 cm maslinasto smeđe boje. Dok je gljiva mlada šešir je jastučast sa spljoštenim temenom. Kasnije, starenjem gljive postaje talasast i neravan toliko da ponekad postane tanjirasto udubljen. Koža je na rubu suva i brašnasto zrnaste porvšine od kratkih i gustih nakupina uraslih vlakana. Koža često radijalno raspuca te se pod njom ukazuje karmin ružičasti tanak sloj mesa. Meso je relativno tanko, sunđerasto, a u blizini stručka je žilavo i tvrdo čisto bele boje. Cevčice ravno prirasle često i niz dršku produžene posebno kod starijih primeraka. Dugačke su maksimalno 1 cm, a najšire su u sredini. Žute u prirodi, a nedugo nakon branja postaju tamnozelene. Drška je valjkasta, uzdužno brazdana, ponekad vijugava i nešto uža u osnovi nego pri šeširu. Visina drške varira od 5 do 9 cm, a debljina od 1 do 2,5 cm. U dnu i na vrhu je žute boje dok je na sredini posut sitnim i brojnim zrncima crvene boje koji mu daju karakterističnu karmin crvenu boju. Bazalna micelija je u nekoj od nijansi sive ili svetlosmeđe boje.[1]
Mikroskopija
urediSpore su izduženo-eliptične do cilindrično-vretenaste, žućkaste sa izraženom suprahilarnom depresijom. Na vrhu sa pukotinom odnosno urezom. Dimenzije 11-18 × 4,5-6,5 μm.[1]
Otisak spora
urediOtisak spora je zagasite gotovo crne boje.
Jestivost
urediJestiva vrsta i prilično ukusna. U ishrani se koristi samo šešir (drške se odbacuju).
Slične vrste
urediNajsličnija vrsta joj je obična zlatača (Xerocomellus chrysenteron) od koje se razlikuje prema micelijumu: naime kod obične zlatače je isti žute boje, a kod lažne je u pitanju neka nijansa sive.
Reference
urediLiteratura
uredi- Gljive Srbije i zapadnog Balkana. Uzelac B. BGV Logic Beogad, 2009.
- Mushrooms. Phillips R. Macmillan London, 2006
- Koja je ovo gljiva? prepoznavanje, sakupljanje, upotreba.Flik M. Marso Beograd, 2010
- Atlas gljiva. Giuseppe P. Prosvejta Zagreb, 1997