Лажна златача


Lažna zlatača (lat. Xerocomus trunctatus) je gljiva iz porodice vrganja (Boletaceae). Rasprostranjena je u umerenom klimatskom pojasu severne zemljine polulopte. Raste uglavnom na krečnjačkom tlu uz hrastove i to pre svega uz hrast medunac (Quercus pubescens). Javlja od avgusta do početka novembra. Mikorizna je vrsta.

Lažna zlatača
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
X. trunctatus

Binomno ime
Xerocomellus trunctatus

Opis plodnog tela

uredi

Plodno telo predstavlja šešir prečnika 3 do 10,5 cm maslinasto smeđe boje. Dok je gljiva mlada šešir je jastučast sa spljoštenim temenom. Kasnije, starenjem gljive postaje talasast i neravan toliko da ponekad postane tanjirasto udubljen. Koža je na rubu suva i brašnasto zrnaste porvšine od kratkih i gustih nakupina uraslih vlakana. Koža često radijalno raspuca te se pod njom ukazuje karmin ružičasti tanak sloj mesa. Meso je relativno tanko, sunđerasto, a u blizini stručka je žilavo i tvrdo čisto bele boje. Cevčice ravno prirasle često i niz dršku produžene posebno kod starijih primeraka. Dugačke su maksimalno 1 cm, a najšire su u sredini. Žute u prirodi, a nedugo nakon branja postaju tamnozelene. Drška je valjkasta, uzdužno brazdana, ponekad vijugava i nešto uža u osnovi nego pri šeširu. Visina drške varira od 5 do 9 cm, a debljina od 1 do 2,5 cm. U dnu i na vrhu je žute boje dok je na sredini posut sitnim i brojnim zrncima crvene boje koji mu daju karakterističnu karmin crvenu boju. Bazalna micelija je u nekoj od nijansi sive ili svetlosmeđe boje.[1]

Mikroskopija

uredi

Spore su izduženo-eliptične do cilindrično-vretenaste, žućkaste sa izraženom suprahilarnom depresijom. Na vrhu sa pukotinom odnosno urezom. Dimenzije 11-18 × 4,5-6,5 μm.[1]

Otisak spora

uredi

Otisak spora je zagasite gotovo crne boje.

Jestivost

uredi

Jestiva vrsta i prilično ukusna. U ishrani se koristi samo šešir (drške se odbacuju).

Slične vrste

uredi

Najsličnija vrsta joj je obična zlatača (Xerocomellus chrysenteron) od koje se razlikuje prema micelijumu: naime kod obične zlatače je isti žute boje, a kod lažne je u pitanju neka nijansa sive.

Reference

uredi
  1. ^ a b Naši Vrganji. Ivan Focht. Nakladni zavod znanje, Zagreb 1987

Literatura

uredi
  • Gljive Srbije i zapadnog Balkana. Uzelac B. BGV Logic Beogad, 2009.
  • Mushrooms. Phillips R. Macmillan London, 2006
  • Koja je ovo gljiva? prepoznavanje, sakupljanje, upotreba.Flik M. Marso Beograd, 2010
  • Atlas gljiva. Giuseppe P. Prosvejta Zagreb, 1997