Lazarice,[1] takođe poznat po svom bugarskom imenu Lazaruvane,[2] je južnoslovenski tradicionalni ritual tokom Lazareve Subote,[3] dan pre Cvetih. Istoričari i antropolozi smatraju da su Lazarice nastale iz rimskog praznika Rozalije, popularizovanog u Jugoistočnoj Evropi od strane Rimljana nakon osvajanja Balkana u II veku pre nove ere.[4]

Lazaruvane iz Bugarske

Devojka koja nikada nije učestvovala u ritualu ne može se udati ili veriti.

Ritual izvode mlade devojke (obično od 16 godina koje su neudate), koje se zovu lazarki. Devojke bogato i šareno ukrašavaju kosu (najčešće vencima od cveća) i plešu po selu pevajući pesme. Zastaju od kuće do kuće, izvode pesme i blagosiljaju domove, primaju male poklone i hranu od domaćina, obično muškaraca. Sastaju se pored reke, gde spuštaju svoje vence. Kažu da će se prva udati devojka čiji lovor prvi preuzme vođstvo.

Tradicionalno, lazarke bi imale oko 14 godina, ali postoje regionalne razlike. To se više ne praktikuje u velikim gradovima u kojima živi mnogo ljudi, i ima tendenciju da se održava u životu u manjim selima - barem onim u kojima su mlade devojke. [5]

Lazarka iz sela Aldomirovci

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Čobeljić, Nikola (2003). Društvene nauke o srbima u Madarskoj: zbornik radova sa okruglog stola održanog 6 - 8 decembra 1998. Naučni skupovi Odeljenje društvenih nauka / Srpska Akademija Nauka i Umetnosti, Odeljenje Društvenih Nauka. Budimpešta. ISBN 978-963-210-143-9. 
  2. ^ Glasba in Manjšine. Buch. Ljubljana: Zalozba ZRC. 2001. ISBN 978-961-6358-47-7. 
  3. ^ Radulovački, Ljiljana (2004). Romi u Sremu: neki vidovi usmenog folklora Roma u Sremu. Nova. Beograd: Mašić. ISBN 978-86-7598-028-5. 
  4. ^ Bulgarian mythology. Bъlgarska mitologiя. Enciklopedičen rečnik, Anani Stoйnev (in Bulgarian), published by "Zahariй Stoяnov" publishing house, Sofia, 2006
  5. ^ „How Bulgarians Celebrate Lazarus Saturday - Lazarovden” (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 31. 03. 2018. g. Pristupljeno 2018-03-31. 

Spoljašnje veze

uredi