Lokalna zajednica je pojam koji uključuje određenu teritorijalnu celinu, u kojoj građani, posredstvom vlastitih i zajedničkih resursa, zadovoljavaju najveći deo svojih životnih potreba i rešavaju svoje životne probleme. To uključuje i odgovarajuće institucije i mrežu institucija koje, u sprezi sa stanovništvom, čine manje ili više čvrstu i trajnu vezu međusobnih odnosa, uzajamnosti i raznolikosti oblika života. Na osnovu solidarnosti i uzajamnosti, mogu se razviti specifični načini života koji lokalnoj zajednici daju posebne kvalitete i mogu ih razlikovati od drugih. Kao negativna posledica može se javiti izolovanost i zatvorenost nekih lokalnih zajednica i stvaranje „geta” kao suprotnosti osnovnim ciljevima obogaćivanja mreže kontakata i saradnje.

Lokalna zajednica je po svojoj prirodi je veća od porodice ili jednog domaćinstva. Ona se može odnositi na različite lokalitete poput društvenih jedinica komšiluka, naselja, sela, dela grada, grada, opštine... i odlikuje je osećaj pripadnosti koju njeni stanovnici razvijaju.

Što je zajednica veća jedinica to je više odlikuje heterogenost i može sadržati različite zajednice unutar jedne šire celine. Zajednicu čine pojedinci koji dele zajedničke potrebe, resurse, ali i kolektivnu odgovornost da se brinu o svojoj zajednici i ostvaruju zajedničke ciljeve. Zajednica nije prost skup pojedinaca već je prvenstveno usmerena na veze među njima i šira je organizovana društvena celina koja se može odnositi i na ljude koji nisu fizički prisutni, ali sa kojima se ostvaruju interakcije poput rodbine, prijatelja i slično. Članovi zajednice mogu biti i fizički mobilni zbog migracija, sezonskog posla i drugih razloga. Granice lokalne zajednice nisu toliko jasno definisane, a posebno u digitalnom dobu i olakšanim mogućnostima za komunikaciju i interakciju.

Zajednica se odnosi na društvene interakcije i organizovanje izvan profesionalnih i formalno organizovanih struktura poput institucija, ali isto tako ljudi koji predstavljaju institucije, udruženja, biznis, medije su podjednako članovi zajednice i dele zajednički interese. Jedna lokalna zajednica obično poseduje i resurse koji su javna dobra poput životne sredine i vode, vazduha,šuma i drugih prirodnih resursa kao i javnih prostora, kulturnog nasleđa, infrastrukture i drugih.

Primena danas uredi

Pojam zajednice je u dosta širokoj upotrebi i koristi se za raznovrsne društvene celine. Osim njegove definicije i teorija koje se najviše obrađuju u sociologiji, političkim naukama ali i drugim naukama ovaj pojam ima široku praktičnu primenu. On se koristi u politici i državnoj upravi, u civilnom sektoru, religiji pa sve do najšire primene u svakodnevnom životu i poslovanju.

Tipovi i vrste uredi

Lokalne zajednice se u odnosu na veličinu ili specifičnost mogu razlagati na više različitih društvenih jedinica. Ukoliko su zajednice velike urbana mesta poput gradova one mogu biti heterogene i samim tim sadržati više različitih zajednica unutar jedne šire celine. Na primer, u jednom velikom gradu zajednice se mogu formirati oko manjih mesta na kojima uspostavljaju interakcije i dele neke zajedničke ciljeve, bilo da je to određeni deo grada ili komšiluk. Što su granice zajednice šire to postoji više različitosti unutar nje te se ljudi organizuju prema svojim ciljevima, vrednostima, religiji, identitetu poput npr. etničkih grupa, profesionalnih zajednica, jevrejske zajednice, LGBT zajednica i slično. Ljudi se mogu organizovati i u digitalnom prostoru što briše granice fizičkih lokacija te se sve više govori o tviter zajednici i sličnim fenomenima.

Ono što zajednicu odlikuje je kultura zajednice te samim tim zajednica ima različite dimenzije:

Tehnološka dimenzija se tiče njenog kapitala bilo da su u pitanju sredstva ili veštine i načini bavljenja fizičkim okruženjem.

Ekonomska dimenzija su njeni različiti načini i sredstva za proizvodnju, kao i izdvajanje korisnih i oskudnih roba i usluga bilo da je to kroz davanje poklona, obaveze, trampe, na tržištu trgovine ili državnih izdvajanja.

Politička dimenzija su njeni različiti načini i sredstva raspodele moći, uticaja i odlučivanja.

Socijalna ili institucionalna dimenzija zajednice je sačinjena od načina na koje ljudi deluju, komuniciraju jedni među drugima, reaguju i očekuju jedni druge da se ponašaju i budu u interakciji.

Estetska / vrednosna dimenzija zajednice je struktura ideja, ponekad paradoksalna, nedosledna ili kontradiktorna, koje imaju o dobrom i lošem, o lepom i ružnom i oko ispravnog i pogrešnog, koja su opravdanja koje ljudi navode da objasne svoje akcije.

Verovanja / Idejne dimenzije kulture (svetski pogled) je još jedna struktura ideja, ponekad kontradiktorna, koje ljudi imaju o prirodi svemira, svetu oko njih, njihove uloge u njemu, i prirode vremena, stvari i ponašanja.

Otvorena pitanja uredi

Sve veća društvena mobilnost, savremena tehnologija, ali i prenaseljenost urbanih celina poput gradova i megalopolisa čini da pojam lokalne zajednice bude sve rastegljiviji i da obuhvata raznovrsna značenja, samim tim pojam lokalne zajednice nije iscrpan i može se dopunjavati i prilagođavati savremenim prilikama.


Literatura uredi


Spoljašnje veze uredi