Pojmom lumpenelita imenuje se nova ekstra bogata klasa, koja ne pripada ni jednoj određenoj zemlji, ne zavisi ni od jedne vlade ili režima, izdiže se iznad istorije, kulture i tradicije. Ona je prvi rezultat globalizacije društva i određuje putanju naše istorije danas.

Ovako je Maksim Kantor, savremeni ruski teoretičar, promovisao ovaj pojam, kao kovanicu od reči lumpen i elita.

Njegova pojmovna odrednica nove klase ima paradigmatičan značenjski odnos sa Marks-Engelsovim pojmom „lumpenproletarijata“, uz značajnu opasku: „Lumpenproletarijat je bio društvena opasnost odozdo – od najnižih slojeva, dok je lumpen elita najveća opasnost odozgo - od najviših savremenih slojeva društva.

"Deonice uložene u demokratiju su propale, a globalizacija dovela do snaženja nove, superbogate - lumpenelite, koja čak i ne primećuje da je planeta zahvaćena velikim požarom“ – zaključuje Kantor. Ovakvom zaključku prethodi sažeta analiza društvenih procesa u proteklom veku:

"Dvadeseti vek se završio u znaku završetka stogodišnjeg rata na putu traganja za najboljim modelom društva u budućnosti. Oprobane su brojne opcije: od militantnog komunizma, preko korporativne države, sovjetskog modela centralizovane demokratije, nacional-socijalizma, otvorenog društva, direktno vezanog za tržišnu ekonomiju, do federalnih i konfederalnih država, i multinacionalnih asocijacija i korporacija..."

Moderno buržoasko društvo, koje je volšebnički proizvelo tako silna sredstva za proizvodnju i promet, liči na čarobnjaka koji više ne može da savlada podzemne sile - koje je dozvao...

Kantorov pojam „lupenelita“, preveden na savremeni nacionalni teren država post-socijalističkog perioda, korespondira sa pojmovima: „kompradori“ i „tajkuni“, ili je to grupacija moćnika na lokalnom nivou, koja pripada istoj klasi - „lumpenelita“, na globalnom nivou društva.

Čini se da procesi i pojave u savremenom društvu dostižu takva ubrzanja, da savremene sociološke, politikološke, pravne ili ekonomske nauke, ne postižu da izvrše teorijska uopštavanja, čak ni u formi definisanja pojmova, po kojima bi se prepoznavali takvi procesi i pojave.

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi