Mala hidroelektrana Sićevo
Mala hidroelektrana „Sićevo“ nalazi se na levoj obali reke Nišavi, u ataru sela Sićevo u središnjem delu Sićevačke klisure, duga 17 km, na magistralnom železničkom i putnom pravcu koji spaja Evropu i Malu Aziju, Mediteran i Crno more. U radu je od 1931. godine, i do danas neprekidno radi bez ozbiljnijih remont od početka proizvodnje. Tako dug radni vek doživele je zahvaljujući radnicima koji su je redovno održavali.[1]
Mala hidroelektrana „Sićevo” | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Najbliže naselje | Sićevo |
Reka | Nišava |
Prva sinhronizacija | 1931. |
Podaci o jezeru | |
Podaci o elektrani | |
Broj turbina | 3 |
Tip | pribranska |
Instalisana snaga | 1,35 MW |
Položaj uredi
Hidroelektrana se nalazi na samom kraju uskog i strmog klanca Sićevačke klisure, na južnonišavskom rasedu (u neposrednoj blizini Jelašničkog i Kutinskog raseda) kojim je formiran južni obod niškog tercijarnog basena, koji je jasno izražen i na severnim stranama Kovanluka iznad Niške Banje. On se ukršta sa zaplanjskim i studenskim rasedom, duž kojih je vršeno spuštanje terena i formiranje neogenih basena. Geološko-morfološka raznovrsnost je jedna od osnovnih karakteristika ovog područja u kome preovlađujuću masu stena čine mezozojski krečnjaci
- Geografski položaj
- Severna geografska širina: 40° 35′ 28"
- Istočna geografska dužina: 22° 01′ 05"
- Nadmorska visina: 260 m
- Mikrolokacija
Mikrolaokacija hidroelektrane je u podnožju sela Sićeva, na putu za manastir Svete Bogorodice u Sićevu, 16 km istočno od Niša na magistralnom pravcu Niš—Sofija—Istanbul, oko šest kilometara nizvodno od Hidroelektrane „Sveta Petka“, i oko 2,5 km od velika pokretna brana i akumulacije HE „Sićevo“, koja je snabdeva vodom.
Istorija uredi
Osnovu za izgradnju elektrane predstavljala je koncesija na račun ratne reparacije, koju je grad Niš dobio za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Pripremni radovi na izgradnji hidroelektrane „Sićevo“ započeti su maja 1921. godine nakon angažovanjem inženjera Deklera iz Beča, sa zadatkom da snimi teren i prikupi potrebne podatke na osnovu kojih je firma „Siemens-Schuckert“ sa kojom je sklopljen ugovor trebalo da sačini odgovarajuće projekte.[3][4]
Izgradnja građevinskog dela hidroelektrane, nakon sprovedene licitacije, poverena je preduzimaču Milanu Miljkoviću iz Zaječara. Nakon svih prethodnih procedura radovi na izgradnji su započeli 8. oktobra 1928. godine, sa planiranim rokom završetka u leto 1929. godine.
Međutim zadati rok se nije mogao ostvariti. Zbog jakog nevremena i poplave, koja je odnela veći deo građevinskog materijala i oštetila veći deo već izvedenih radova u 1929. i 1930 godini, izgradnja je zaršena 1931. godine sa dve godine zakašnjenjenja, od planiranog početka gradnje i devet godina od nabavke projektne dokumentacije i opreme za njen rad.[5]
Građevinsko-tehničke karakteristike centrale uredi
Tip brane | Betonska |
Visina | 4 metra |
Instalisana snaga | 1,35 MW |
Turbine | Tri Francis turbine, proizvođača „J. M. Voith Heidenheim“ (1931 i 1938) |
Generatori | Dva generatora trofazne naizmenične struje, proizvođača „Siemens-Schuckert Werke Wien“ (1931) - snaga: po 352 kW
Jedan generator trofazne naizmenične struje, proizvođača „Brown, Boveri & Co.“ Mannheim (1938) - snaga: 644 kW |
Instalisani protok | 20 metara kubnih po sekundi |
Moguća godišnja proizvodnja | 3,70 GWh |
Izvori uredi
- ^ Prof. Đ.M.Stanojević „Električna industrija u Srbiji“, reprint izdanja iz 1901. EPS, JP „Elektrodistribucija Užice“, Užice (2000)
- ^ Šuput M, Srpska arhitektura u doba turske vlasti 1459 — 1690, Beograd 1984, 35.
- ^ Dragoljub Paunović „85 godina elektrifikacije područja Niš.
- ^ Dragoljub Paunović Elektrodistribucije Niš 1908–1993“ Elektrodistribucija Niš, Niš (1993)
- ^ „Istorija Niša” Beograd (1989)
Literatura uredi
- „Bela knjiga Elektroprivrede Srbije” JP EPS, Beograd (2011)
- „Od Đetinje do Đerdapa” ZEP, Beograd (1979)
- Nebojša Stanković „U kamenu voda, iz vode svetlost“ JP „Elektrodistribucija Leskovac”, Leskovac (2003)
- „Hidroelektrane ED Jugoistok – Niš“ PD „Jugoistok“, Niš (2011)
Spoljašnje veze uredi
- Realizovani projekti u obnovi MHE u Srbiji
- Lidija Georgijev Hidrocentrale na Nišavi stare 100 godina, "Sveta Petka" i "Sićevo" i danas proizvode struju - RTS Beograd, 15. januar 2022.