Mandana

Mandana je bila međanska princeza, a potom kraljica i žena persijskog vladaraKambiza I kome je rodila Kira Velikog, osnivača Ahemenidskog carstva.

Istorijski izvori

Herodot

Prema Herodotu, Mandana je bila ćerka Astijaga, međanskog vladara i Kijaksarovog sina, i Arijene od Lidije, ćerke Alijata II odnosno Krezove sestre. Ipak, neki izvori tvrde kako je Mandana zapravo bila ćerka neke ranije Astijagove žene.

Nedugo nakon rođenja Mandane, Herodot piše kako je Astijag imao čudan san da njegova novorođena ćarka toliko urinirala da je poplavila celu Aziju. Astijag se potom obratio štenicima koji su protumačili san kao upozorenje da će Mandana roditi sina koji će ga svrgnuti sa vlasti.

Kako bi sprečio takav razvoj događaja, Astijag je Mandanu udao za vazalnog persijskog princa Kambiza I, koga Herodot opisuje kao „čoveka iz dobre porodice i mirne naravi“ pa koji zbog toga ne bi trebalo da predstavlja pretnju po presto međanski presto.

Nakon što se Mandana udala za Kambiza I, Astijag je ponovo sanjao sličan san: ovaj put kako će iz Mandanine maternice izrasti vinova loza koja će se proširiti celim svetom. Nakon što su ga sveštenici ponovo upozorili da je to loš znak i da to prestavlja pretnju njegovom prestolu, Astijag je odlučio da pošalje svog podanika Harpaga da pogubi novorođenče.Ipak, Harpagu moral nije dopustio da ubije novorođenče plave krvi, pa je pozvao kraljevskog pastira Mitradata iz planinske oblasti pored granice s Saspirom, i naredio mu da ostavi dete da umre u planinama. Srećom, pastir i njegova žena Kina su se sažalili nad detetom pa su ga prisvojili i odgajali kao svoje dete, dok su svoje mrtvorođenče pokazali Harpagu kao Kira.

Prikaz Kira, Mandaninog sina

Kada je Kir Veliki odrastao, navodno su ga zbog elegantnog ponašanja prepoznali kao dečaka kraljevske krvi pa mu je deda Astijag dopustio da se vrati roditeljima. Nedugo zatim Astijagovi snovi i njihovo tumačenje postali su stvarnost; Kir je podigao persijski ustanak koji će se završiti svrgavanjem Astijaga sa prestola; padom Međanskog carstva, odnosno stvaranjem Ahemenidskog Persijskog carstva.

Ksenofont

Ksenofont takođe spominje Mandanu u svom delu „Kiropedija“. Prema njegovoj priči, Mandana i njen sin su putovali na Astijagov dvor, gde je tinejdžer Kir zadivio svog dedu koji je odlučio da ga ostavi na dvoru. Mandana se međutim vratila mužu Kambizu I u persijski grad Anšan. Posle nekoliko godina 24-godišnji Kir Veliki zatražio je od Astijaga da mu dopusti posetu bolesnom ocu, a neposredno nakon njegovog odlaska iz međanske prestoljnice Ekbatane započeo je persijski ustanak.

Istorijska analiza

Neki moderni istoričari smatraju kako su Herodotove priče u kojima se spominju rodbinske veze između Kira Velikog i međanskog plemstva propaganda kojom je izvršen pokušaj da se opravda legitimnost Kirove borbe za tron odnosno vojnih pohoda. Hronološku problematiku predstavlja i bitka pomrčine koja je precizno određena 28. maja 585. p. n. e., nakon koje su Međansko carstvo i Lidija sklopili mirovni sporazum osnažen diplomatskim brakom između Mandaninog oca Astijaga od Medije i majke Arijene od Lidije. Budući da je Kir Veliki rođen 576. p. n. e., pretpostavlja se da je Mandana bila ćerka neke druge (ranije) Astijagove žene, jer bi u protivnom trebalo da je imala svega desetak godina kada je Kir rođen, što se smatra nemogućim. Međutim, ne postoji dovoljno istorijskih dokaza za objašnjenje bilo koje od navedenih teorija.

Smrt

Prema nekim izvorima Mandana je umrla 559. p. n. e., ali budući da se radi o datumu smrti njenog supruga Kambiza I pretpostavlja se da je umrla neke druge godine ili da se radi o datumu kada je promenila status iz kraljice u kraljicu majku.

Spoljašnje veze

• Mandana (Mandane), AncientLibrary.com
• Astijag (Livius.org, Jona Lendering) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. maj 2011)