Patrijarh Mina (grč. Πατριαρχης Μηνας; umro 552.) je bio carigradski patrijarh u periodu od 536.-552. godine. Pravoslavna crkva ga poštuje kao sveca i pominje ga 25. avgusta (7. septembra) [1].

Mina Carigradski

Bio je prezviter u Carigradu i nadzornik monaha Sampsona Gostoljubivog, za vreme cara Justinijana I. Nakon svrgavanja monofizitskog jeretika Antima 536. godine, prezviter Mina je uzdignut na patrijaršijski presto Konstantinopolja. Njegovo osvećenje obavio je papa Agapit, koji je tada bio u Carigradu.

Odmah nakon stupanja sveca na presto, 536. godine održan je sabor koji je izopštio Antima i njegove sledbenike. Zatim je 543. godine car Justinijan izdao svoj edikt protiv Origenovog učenja, a sazvan je i drugi sabor da ga opovrgne.

Patrijarh Mina je upravljao Carigradskom crkvom 16 godina. Pred kraj njegove uprave počeo je da se rasplamsava rasprava oko učenja trojice učitelja Sirijske crkve, Teodora iz Mopsueta, Teodorita iz Kira i Iva iz Edese - takozvani spor "Tri glave". Sveti Mina je potpisao carski dekret kojim je osudio ovo učenje, zbog čega ga je papa Vigilije prvo ekskomunicirao, ali je ubrzo i sam prihvatio carski dekret i zajedništvo je obnovljeno. 551. godine, u nastavku istog spora, ponovo je došlo do prekida između Rimskog i Carigradskog prestola, koje je potom ponovo prevaziđeno [2].

Period patrijarha Mine poklopio se sa epohom burne delatnosti cara Justinijana. Konstantinopolj je bio ukrašen nizom izuzetnih hramova, uključujući čuveni hram posvećen Preudrosti Božjoj Aja Sofija. Sveti Mina je mirno preminuo 552. godine.

Izvori

uredi
  1. ^ Fedotova, Marina (2018-09-30). „Sermons in memory of St. Gurias of Kazan: on the problem of Dimitry’s of Rostov unknown texts”. St.Tikhons' University Review. Series III. Philology. 56: 86—105. ISSN 1991-6485. doi:10.15382/sturiii201856.86-105. 
  2. ^ „Catholic Conference German Catholic Conference”. Encyclopedia of Christianity Online. Pristupljeno 2021-10-12.