Ми то можемо!

Mi to možemo!“ (engl. We Can Do It!) je američki plakat korišćen za vreme Drugog svetskog rata, koji je proizveo Dž. Hauard Miler 1943. godine za Vestinghaus elektrik kao propagandna poruka za jačanje morala među radnicama fabrike.

Plakat Dž. Hauard Milera „Mi to možemo!“ iz 1943. godine

Plakat je bio slabo viđen tokom Drugog svetskog rata. Ponovo je otkriven početkom 1980-ih i široko reprodukovan u mnogim oblicima, često nazivan „Mi to možemo!“ ali takođe i „Rozi Nitnačica“ (engl. Rosie the Riveter) po ikoničnom liku snažne ženske radnice u ratnoj proizvodnji. Ilustracija „Mi to možemo!“ je korišćena za promociju feminizma i drugih političkih pitanja počev od 1980-ih.[1] Slika se pojavila na naslovnici časopisa Smitsonijan 1994. godine, a pretvorena je u američku prvoklasnu poštansku marku 1999. godine. Uključen je 2008. u materijale za kampanju nekoliko američkih političara, a umetnik ga je preradio 2010. godine u slavu prve žene koja je postala premijer Australije. Plakat je jedna od deset najtraženijih slika Nacionalne uprave za arhiv i evidenciju.

Nakon ponovnog otkrivanja, često se pretpostavljalo da se ta slika koristila kao poziv da se žene radnice pridruže ratnim naporima. Međutim, tokom rata slika je bila striktno interna za Vestinghaus, prikazana je samo tokom februara 1943. godine, i nije služila za regrutovanje, već za podsticanje već unajmljenih žena da rade više.[2] Simbolika i stav poruke koji plakat nosi su kasnije mnogi preuredili u mnogo različitih oblika, uključujući za samoosnaživanje, promociju kampanje, oglašavanje i parodije.

Nakon što je 1994. godine videla naslovnu stranu Smitsonijana, Džeraldin Hof Dojl je pogrešno izjavila da je ona žena sa ilustracije. Dojl je smatralao da je i ona zabeležena na ratnoj fotografiji radnice u fabrici, i nevino je pretpostavila da je ova fotografija inspirisala Milerov poster. Povezujući je sa „Rozi Nitnačicom“, Dojl je počastvovana od strane mnogih organizacija, uključujući i Ženski istorijski centar i Kuća slavnih Mičigena . Međutim, 2015. godine, žena na ratnoj fotografiji je identifikovana kao tada dvadesetogodišnja Naomi Parker, koja je radila početkom 1942. godine pre nego što je Dojl završila srednju školu. Dojlina ideja da je njena fotografija inspirisala poster ne može se dokazati ili opovrgnuti, pa ni Dojl ni Parker ne mogu biti potvrđeni kao istinski modeli za „Mi to možemo!“

Pozadina

uredi
 
Propagandni poster iz 1942. godine koji podstiče jedinstvo između radnika i uprave preduzeća GM.

Nakon japanskog napada na Perl Harbor, američka vlada je pozvala sve fabrikante da proizvode veće količine ratne robe. Atmosfera na radnom mestu u velikim fabrikama često je bila napeta zbog nezadovoljstva koje je tokom 1930-ih nastalo između rukovodstva i sindikata. Direktori preduzeća kao što je Dženeral motors (GM) nastojali su da smanje trvenja iz prošlosti i podstaknu timski rad. Kao odgovor na kampanju sindikata Udruženih auto-radnika, GM je 1942. godine ubrzo izradio propagandni poster na kojem su prikazani i radnici i uprava zasukanih rukava, usklađeni ka održavanju stabilne stope ratne proizvodnje. Na posteru je pisalo: „Zajedno to možemo!” (engl. Together We Can Do It!) i „Neka puca!” (engl. Together We Can Do It!).[3] Stvarajući takve plakate, preduzeća su želele da povećaju proizvodnju osluškujući popularna proratna osećanja, sa krajnjim ciljem da spreče vladu da izvrši veću kontrolu nad proizvodnjom.

Vestinghaus elektrik

uredi

Godine 1942. Milera je angažovao interni Komitet za koordinaciju ratne proizvodnje kompanije Vestinghaus elektrik, preko reklamne agencije, da stvori seriju plakata koji će biti izloženi radnicima kompanije.[1][4] Namera projekta plakata bila je podići moral radnika, smanjiti izostajanje s rada, uputiti radnička pitanja upravi i smanjiti verovatnoću radnih nemira ili štrajka u fabrici. Svaki od više od 42 plakata koje je dizajnirao Miler prikazivan je u fabrici dve nedelje, a zatim zamenjen sledećim u seriji. Na većini plakata bili su muškarci; naglašavane su tradicionalne uloge muškaraca i žena. Na jednom od plakata prikazan je nasmejani muški menadžer sa rečima „Ima li pitanja o vašem poslu? . . . Pitajte svog nadzornika." (engl. Any Questions About Your Work? ... Ask your Supervisor.)[2]

 
Još jedan poster Dž. Hauarda Milera iz iste serije kao „Mi to možemo!”

Rozi Nitnačica

uredi

Tokom Drugog svetskog rata, „Mi to možemo!“ poster nije bio povezan sa pesmom „Rozi Nitnačica“ iz 1942. godine, niti sa široko poznatom fotografijom Normana Rokvela pod nazivom Rozi Nitnačica koja se pojavila na naslovnici izdanja za Dan sećanja u Saturdej ivning postu, 29. maja 1943. Plakat Vestinghausa nije povezan ni sa jednom od žena sa nadimkom „Rozi” koja se javila da promoviše žene koje rade za ratnu proizvodnju. Umesto toga, nakon što je dve nedelje u februaru 1943. godine bio prikazan nekim radnicima fabrike u Vestinghausu, naredne gotovo četiri decenije se nije pojavljivao.[5][6] Preovladavale su druge slike „Rozi”, često fotografije stvarnih radnika. Kancelarija za ratne informacije pripremila se za masovnu nacionalnu reklamnu kampanju za pripremu rata, ali „Mi to možemo!” nije bio deo kampanje.[7]

Ponovo otkrivanje

uredi
 
Primer komercijalne upotrebe na par automata za flaširanu vodu

Godine 1982, poster „Mi to možemo!“ je reprodukovan u članku časopisa „Umetnost plakata u ime patriotizma“ časopisa Vašington post o plakatima u kolekciji Nacionalne arhive.[8]

U narednim godinama, poster je ponovo prisvojen kako bi promovisao feminizam. Feministkinje su na slici videle oličenje ženskog osnaživanja.[9] Pod „Mi“ se podrazumevalo da znači „Mi žene“, ujedinjujući sve žene u sestrinstvu koje se bori protiv rodne nejednakosti. Ovo se veoma razlikovalo od upotrebe postera iz 1943. godine kao način kontrole zaposlenih i obeshrabrivanja radničkih protesta.[1][7] Profesor istorije Džeremija Akselrod je komentarisao kombinaciju ženstvenosti slike sa „muškim (gotovo mačo) stavom i govorom tela“.[10]

Smitsonijan je postavio sliku na naslovnicu časopisa marta 1994. godine, kako deo istaknutog članka o ratnim plakatima u tom izdanju. Američka poštanska služba je u februaru 1999. godine objavila marku od 33 centi na osnovu ove slike, sa dodatim tekstom „Žene podržavaju ratne napore“.[11][12][13] Plakat Vestinghausa iz 1943. godine je izložen u Nacionalnom muzeju američke istorije, deo izložbe koji prikazuje predmete iz 1930-ih i 40-ih godina.[14]

Nasleđe

uredi

Danas je slika postala široko poznata, daleko izvan svoje usko definisane namene tokom Drugog svetskog rata. Krasi majice, tetovaže, šoljice za kafu, magnete za frižider - toliko različitih proizvoda da ga je Vašington post nazvao „najeksponiranijim“ suvenirom dostupnim u Vašingtonu.[1] Koristili su ga 2008. godine za različite regionalne izborne kampanje za promovisanje Sare Pejlin, Rona Pola i Hilari Klinton.[15] Slika Mišel Obame je utisnuta na poster tokom Mitinga za vraćanje razuma i/ili straha iz 2010. godine.[7] Parodije ilustracije uključuju poznate žene, muškarce, životinje i izmišljene likove.

Stereoskopska (3D) slika „Mi to možemo!“ je stvorena za potrebe odjavnih informacija u filmu Kapetan Amerika: Prvi osvetnik iz 2011. godine. Slika je poslužila kao pozadina naslovne kartice engleske glumice Hejli Atvel.[16]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b v g Kimble, James J.; Olson, Lester C. (zima 2006). „Visual Rhetoric Representing Rosie the Riveter: Myth and Misconception in J. Howard Miller's 'We Can Do It!' Poster”. Rhetoric & Public Affairs. 9: 533—569. JSTOR 41940102. 
  2. ^ a b Bird, William L.; Rubenstein, Harry R. (1998). Design for Victory: World War II posters on the American home front. Princeton Architectural Press. str. 78. ISBN 978-1-56898-140-6. Arhivirano iz originala 10. 5. 2016. g. Pristupljeno 15. 7. 2016. 
  3. ^ Bird/Rubenstein 1998, p. 58 Arhivirano novembar 17, 2016 na sajtu Wayback Machine.
  4. ^ Ehrlich, David A.; Minton, Alan R.; Stoy, Diane (2007). Smokey, Rosie, and You!. Hillcrest Publishing Group. str. 62. ISBN 978-1-934248-33-1. Arhivirano iz originala 17. 11. 2016. g. Pristupljeno 15. 7. 2016. 
  5. ^ McLellan, Dennis (31. 12. 2010). „Geraldine Hoff Doyle dies at 86; inspiration behind a famous wartime poster”. Los Angeles Times. Arhivirano iz originala 20. 9. 2012. g. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  6. ^ Young, William H.; Young, Nancy K. (2010). World War II and the Postwar Years in America: A Historical and Cultural Encyclopedia. 1. ABC-CLIO. str. 606. ISBN 978-0-313-35652-0. Arhivirano iz originala 1. 5. 2016. g. Pristupljeno 15. 7. 2016. 
  7. ^ a b v Sharp, Gwen; Wade, Lisa (4. 1. 2011). „Sociological Images: Secrets of a feminist icon” (PDF). Contexts. 10: 82—83. ISSN 1536-5042. doi:10.1177/1536504211408972. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 10. 2011. g. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  8. ^ Brennan, Patricia (23. 5. 1982). „Poster Art for Patriotism's Sake”. Washington Post Magazine: 35. 
  9. ^ Endres, Kathleen L. (2006). „Rosie the Riveter”. Ur.: Dennis Hall, Susan G. Hall. American icons: an encyclopedia of the people, places, and things. 1. Greenwood. str. 601. ISBN 978-0-275-98429-8. 
  10. ^ Axelrod, Jeremiah B.C. (2006). „The Noir War: American Narratives of World War II and Its Aftermath”. Ur.: Diederik Oostdijk, Markha G. Valenta. Tales of the Great American Victory: World War II in Politics and Poetics. VU University Press. str. 81. ISBN 978-90-5383-976-8. 
  11. ^ „1999–2000 Highlights”. Rosie The Riveter Memorial Project. Richmond, California: Rosie the Riveter Trust. april 2003. Arhivirano iz originala 28. 3. 2012. g. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  12. ^ „Women Support War Effort”. United States Postal Service. Arhivirano iz originala 23. 6. 2013. g. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  13. ^ „Women On Stamps (Publication 512)” (PDF). United States Postal Service. april 2003. Arhivirano (PDF) iz originala 20. 4. 2013. g. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  14. ^ „Treasures of American History: The Great Depression and World War II”. National Museum of American History. Arhivirano iz originala 19. 10. 2012. g. Pristupljeno 24. 1. 2012. 
  15. ^ „'Rosie the Riveter' is not the same as 'We Can Do It!'. Docs Populi. Arhivirano iz originala 25. 10. 2012. g. Pristupljeno 23. 1. 2012.  Excerpted from:

    Cushing, Lincoln; Drescher, Tim (2009). Agitate! Educate! Organize!: American Labor Posters . ILR Press/Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-7427-9. 
  16. ^ Landekic, Lola (30. 8. 2011). „Captain America: The First Avenger”. Art of the Title. Arhivirano iz originala 25. 1. 2013. g. Pristupljeno 17. 2. 2012. 

Spoljašnje veze

uredi