Monetarna politika BiH

Monetarna politika BiH je regulisana Zakonom o Centralnoj banci BiH, a Centralna banka BiH je organizovana po modelu valutnog odbora^[1]. Valutni odbor u BiH postojao i prije 550 godina, za vrijeme vladavine Tvrtka II Tvrtkovića^[2] . Naime, kralj Tvrtko II je u 15. vijeku izvršio novčanu unifikaciju svog novca sa dubrovačkim novcem (počeo je da se kuje bosanski novac iste veličine, težine i čistoće plemenitog metala kao i dubrovački novac, s tim što je na sebi imao Tvrtkov grb), što podsjeća na današnje stanje u BiH gdje je vrijednost konvertibilne marke unificirana sa bivšom njemačkom markom u omjeru 1:1.

Centralna banka BiH

Centralna banka BiH osnovana je 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci, i iste godine otpočinje sa radom. Njeni osnovni ciljevi i zadaci su sljedeći: 1. Održava monetarnu stabilnost u skladu sa „currency board“ aranžmanom (1KM : 0,51129€), što znači da izdaje domaću valutu uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu 1KM : 0,51129€ 2. Definiše i kontroliše provođenje monetarne politike BiH 3. Upravlja službenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domaće valute 4. Pomaže i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme 5. Zajedno sa Agencijom za bankarstvo BiH entiteta, nadležna je za izdavanje dozvolaza rad i superviziju banaka .^[3]

Centralna banka BiH funkcioniše po pravilima pasivne monetarne politike, a to je onemogućava da koristi devizni kurs kao sredstvo za ublažavanje ekonomskih šokova; ne može kreirati novac bez pokrića i kreditirati vladu; ne može djelovati kao kreditor posljednje instance i ne može svojim mjerama direktno da stimuliše privredni rast u našoj zemlji. Jedini instrument monetarne politike koji joj stoji na raspolaganju jeste stopa obaveznih rezervi, preko koje CBBIH utičena nivo novca u opticaju, a samim tim i na ponudu kredita privredi. Bitno je naglasiti da valutni odbor ne predstavlja smetnju razvoju naše zemlje, zbog toga što problemi kod nas nisu monetarne nego realne prirode. Ukoliko bi izvršili devalvaciju konvertibilne marke, naš izvoz ne bi porastao, zbog toga što smo proizvodno nekonkurentni u odnosu na zemlje koje proizvode isti ili sličan proizvod (troškovi proizvodnje kod nas su veći u odnosu na zemlje regiona). Takođe, ovaj potez bi „sahranio“ dužnike sa prostora BiH koji imaju zajmove u stranim valutama, jer bi vrijednost duga u tom slučaju porasla. Što se tiče inflacije u BiH, ona je najvećim dijelom uvezena, zbog činjenice da smo vezani za evro kao i to da uvozimo berzanske robe čije cijene danas na berzi stalno rastu (nafta, gas, pšenica...). Treba istaći da se monetarna politika određene zemlje može zakonskim putem izvršiti, ali da to u ovom trenutko ne bi išlo u korist građanima naše zemlje.

Okvir monetarne politike BiH

Što se tiče okvira monetarne politike, treba definisati koji je to njen osnovni cilj, target i instrument. U BiH stanje je sljedeće:

Osnovni cilj: održavanje monetarne stabilnosti
Target: devizni kurs (valutni odbor)
Instrument: stopa obaveznih rezervi.

Uopšteno, valutni odbor je aranžman sa fiksnim deviznim kursom koji je vezan za neku valutu sidro, zlato ili korpu valuta. Njegove karakteristike su: 1. Emisija nacionalne valute je pokrivena stabilnom stranom valutom, tzv. rezervnom valutom, minimalno u 100% iznosu 2. Nacionalna valuta je u svakom trenutku na zahtjev konvertibilna u stabilnu stranu valutu za koju je vezana, prema unaprijed definisanom omjeru 3. Održavanje stabilnosti valute prvi je i osnovni cilj kojem su podređeni svi ostali ciljevi^[4] .

Transmisioni mehanizam monetarne politike

Transmisioni mehanizam monetarne politike predstavlja proces preko koga monetarna politika utiče na makroekonomske agregate kao što su agregatna tražnja, proizvodnja i cijene^[5]. Ispoljava se kroz različite kanale i promjenljivom brzinom i intenzitetom utiče na različite agregate i tržišta, kao što su:

Kanal kamatne stope

Kroz vođenje ekspanzivne monetarne politike se može uticati na nivo kamatnih stopa. U slučaju ekspanzivne monetarne politike imamo sledeće: M ↑ → i, ↓ → I ↑ → Y ↑ (ukoliko poraste ponuda novca, kamatne stope će pasti i učiniti kredite jeftinijim za privrednike koji će to iskoristiti za dodatna ulaganja u investicije, što će u konačnom dovesti do rasta BDP).

Kanal deviznog kursa

Kanal deviznog kursa takođe uključuje promjene kamatne stope, jer se pokazalo da se padom kamatnih stopa povećava tražnja za devizama (kapital putuje ka zemljama koje imaju veće kamatne stope), što za efekat ima depresijaciju domaće valute. Depresijacija nadalje utiče na izvozne cijene domaćih proizvoda (postaju jeftinije u odnosu na inostrane), što dovodi do povećanja izvoza i do pojave suficita tekuđeg bilansa.

Kanal bankarskih kredita

U ovom slučaju, ističe se značaj koji imaju banke na finansijskom tržištu. Vođenjem ekspanzivne monetarne politike, koja povećava depozite banaka i njihove rezerve, banke dolaze u poziciju povećanog nivoa mogućnosti kreditiranja. Raste broj kredita, te samim tim i nivo investicija.

Bilansni kanal

Kamatne stope utiču na bilans stanja, gotovinski tok i neto vrijednost firmi i potrošača. Više kamatne stope utiču na manji gotovinski tok, manju neto vrijednost, smanjenje kredita, pad agregatne tražnje i rast značaja negativne selekcije i moralnog hazarda.

Kanal cijene aktive

Monetarna politika utiče na stanovništvo i privredu preko uticaja politike kamatnih stopa na vrijednost akcija. Više kamatne stope smanjuju cijenu akcija, dok niža vrijednost akcija dovodi do pada finansijskog bogatstva, a manje bogatstvo znači i manju potrošnju.

Vidi još

Reference

[1] ttps://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B0%D0%BB%D1%83%D1%82%D0%BD%D0%B8_%D0%BE%D0%B4%D0%B1%D0%BE%D1%80

[2] ttps://sr.wikipedia.org/sr-ec/%D0%A1%D1%82%D0%B5%D1%84%D0%B0%D0%BD_%D0%A2%D0%B2%D1%80%D1%82%D0%BA%D0%BE_II_%D0%9A%D0%BE%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%9B

[3] ttps://www.cbbh.ba/Content/Read/13

[4] ttps://cbbh.ba/press/readfaq/1

[5] ttps://nbs.rs/sr/ciljevi-i-funkcije/monetarna-politika/nacin-delovanja-monetarne-politike/

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]