Moštre (Visoko)
Moštre (u srednjovjekovnim izvorima: Moištri, Moištre) bile su srednjovjekovno mjesto gdje se nalazio dvor Bosanskog kraljevstva i gdje je Crkva bosanska imala visoko učilište. To je slabo istraženo arheološko područje srednjovjekovne visočke doline.
O visokom učilištu u Moštru govore četiri historijska spisa potekla upravo od protivnika Crkve bosanske. U Moštrima se nalazila kuća krstjana, gdje je Crkva bosanska obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske vjerske organizacije.[1][2] Moštrima se i povremeno nalazio banski i kraljevski dvor odakle su pisane povelje. Povelja bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića izdata u Moštri u U hiži velikiog gosta Radoslava iz 1322. godine a kao svjedoci se pojavljuju svećenici Crkve bosanske, veliki Đed Radoslav, veliki gost Radoslav, te starci Radomir, Žubomir i Vučko, koji su prisustvovali ovom događaju izdavanja povelje knezu Vukoslavu Hrvatiniću gdje je sačuvan veliki pečat Stjepana, kojeg ispočetka upotrebljava i mladi ban Tvrtko. Kasnije će Tvrtko postati kralj, pa će na dvoru u Moštrima, 1380. izdati povelju Hrvoju Vukčiću (Pisano vь dvor kralavьstva mi na moiщtri mca marьta 12 dnь toga lъto rožьtva hrstova 1380 / Pisano na dvoru kraljevstva moga u Moštrima mjeseca marta 12 dana ovoga ljeta od rođenja Hristova 1380)
Reference uredi
Literatura uredi
- Anđelić, Pavao (1984), Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat., Skupština opštine Visoko