Nacrti (psihologija)

Postoji podela na eksperimentalna i neeksperimentalna istraživanja. Eksperimentalna istraživanja su ona koja sadrže bar jednu eksperimentalnu (manipulativnu) varijablu, dok su neeksperimentalna istraživanja ona koja sadrže samo varijable srednjeg i nižeg stepena kontrole (selektivne i registrovane varijable).

Eksperimentalna istraživanja koriste eksperimentalne nacrte, a neeksperimentalna istraživanja koriste korelacione nacrte. Ovo je popularna podela. Međutim, u novije vreme u istraživačkoj praksi ne postoji tako izrazita veza između metodološkog pitanja o stepenu kontrole varijabli (tj. da li je istraživanje eksperimentalno ili neeksperimentalno) i statističkog pitanja o postupcima obrade podataka.[1]

Vrste nacrta

uredi

Bolja je podela po kojoj se osnovni nacrti dele u tri grupe, prema vrsti varijable.

  1. Frekvencijski nacrti. Tu se pojavljuju samo kategoričke varijable. Frekvenca je osnovna deskriptivna statistička mera koja se u njima koristi. Ova mera se odnosi na utvrđivanje broja članova neke grupe. Varijable se u nekim slučajevima mogu podeliti na nezavisne i zavisne.
  2. Faktorijalni nacrti. Uvek postoje nezavisne i zavisne var, pri čemu su nezavavisne varijable kategoričke, dok su zavisne varijable numeričke i to pretežno kontinualne. Ovde se nezavisne varijable nazivaju faktori. Nazivaju se i varijansni nacrti, zato što u njihovoj statističkoj analizi važnu ulogu ima mera nazvana varijansa. Osnovna deskriptivna statistička mera koja se u ovim nacrtima koristi je prosek mera neke grupe numeričkih podataka.
  3. Korelaciono-regresioni nacrti. Ovde se uglavnom pojavljuju samo numeričke varijable (mada se pod određenim uslovima mogu koristiti i kategoričke varijable). U njima se koriste tzv. korelacione i regresione statističke tehnike, a osnovne deskriptivne statističke mere su različiti koeficijenti korelacije i regresije.

Frekvencijski nacrti mogu imati i samo jednu varijablu, a faktorijalni i korelaciono-regresioni moraju imati bar dve. Mogu se koristiti kako u eksperimentalnim, tako i u neekspesperimentalnim istraživanjima, mada se u eksperimentalnim istraživanjima pretežno koriste faktorijalni nacrti, dok se u neeksperimentalnim istraživanjima češće koriste frekvencijski i korelaciono-regresioni nacrti.[1]

Faze nacrta

uredi
  1. Faza I - bavi se objektima i odnosi se na sastavljanje uzorka istraživanja tj. utvrđivanje načina izbora objekata iz populacije kao i broja članova tako izabranog uzorka.
  2. Faza II - odnosi se na varijable i njihove vrednosti. U okviru nje utvrđuje se koliko varijabli će se koristiti u istraživanju; koje su numeričke a koje kategoričke varijable; koliko nivoa imaju kategoričke varijable; kako će se ukrštati nivoi kategoričkih varijabli (ako ih ima više od jedne); da li su varijable manipulativne, selektivne, ili registrovane; koje su varijable nezavisne, a koje zavisne; kako će biti utvrđivane vrednosti zavisnih varijabli i slično.
  3. Faza III - odnosi se na statističku obradu podataka, a sastoji se od:
    • deskriptivne statistike
    • statistike zaključivanja.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b v Todorović, Dejan (2008). Metodologija psiholoških istraživanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju. ISBN 9788683797677.