Najraniji kartografski prikazi Beograda
Najraniji kartografski prikazi Beograda prvi put se javljaju na starim antičkim kartografijama; mapi izrađenoj na osnovu podataka iz Ptolomejeve Geografije i Rimska putne mape – Tabule peutingerijane.
Preduslovi uredi
Beograd kao jedan od najstarijih gradova u Evropi, čija se prva naselja i bedemi uzdižu na rtu iznad ušća reke Save u Dunav, datiraju iz praistorijske Vinče, 4.800 godina pre nove ere. Grad su osnovali Kelti u 3. veku pre n. e, pre nego što je on postao rimsko naselje Singidunum.[1][2] U toku vekovnih migracija stanovništva i osvajača sa istoka zapada i severa, naziv Beligrad (od starobugarskog Bѣlgradъ i kao Bѣligradъ) prvi put je zabeleženo 878. godine, dok je grad bio u sastavu Bugarske carevine, za vladavine svetog cara Borisa I, u čemu je sadržan utisak izgleda tadašnje tvrđave i ostao je jedna od najvažnijih kapija kako prema Itoku tako i prema Zapadu. U Takvim uslovima Beograd i srpske zemlje pojavljuju se po prvi put na najstarijim geografskim prikazima evropskog kontinenta u antičkom periodu. Podaci sa ovih najstarijih kartografija, i u kasnijem viševekovnom periodu (zbog nepoznavanje terena) biće dugo reprodukoovani, i obeležiće obnovljenu kartografiju Evrope iz 15. veka, tako da će ne samo Beograd već i teritorija Srbije biti dugo prikazivana prema Ptolomejevim, posrednim izvorima.[3]
Istorija uredi
Prema raspoloživim istorijskim izvorima danas se pominju samo dva dela klasičnih geografa, ili dva primera antičke kartografije koja se prvi put javljaju u kasnijim reprodukcijama:
- Ptolomejeve Geografije, mape izrađene prema podacima Ptolomeja i
- Rimske putne mape — Tabule peutingerijane (lat. Tabula Peutingeriana).
Na obe kartografije Beograd je upisan pod svojim najstarijim poznatim imenom, Singidunum (lat. Singidunum).
Rimska putna karta sveta uredi
Rimska putna karta sveta ili Tabula peutingerijana, načinjena je u obliku svitka sa obeleženom mrežom glavnih i sporednih puteva, naselja, rečnih tokova, ponekom planinom, kao i sa nazivima rimskih pokrajina. Na mapi su prikazani i naznačeni rimski putevi koji su vodili preko teritorije Srbije, duž rečnih tokova Dunava, Save, Drine, Velike Morave, Nišave, Timoka, Toplice i Ibra.
Oblik mape bio je prilagođen potrebama putnika (slično današnjim turističkim kartama), na način kojim je čitava prikazana teritorija neprirodno izdužena u pravcu istok – zapad. Ova karta sveta služila je kao praktičan priručnik, sastavljena na osnovu podataka sa terena iz prve polovine 4. veka. Na teritoriji Srbije ucrtano je oko četrdeset stanica.[4]
Putna karta Tabula peutingerijana koja prikazuje Beograd (Singiduno) i njegov položaj na ušću Save u Dunav i druge rečne tokove, duž kojih su bili rimski putevi, naselja i planinski venci, nalazi se u Nacionalnoj biblioteci u Beču.
- Tabula Peutingeriana, segm. VII: Municipio X Iovis Pago XII Idimo XVI Horrea Margi XVII Presidio Dasmini XV Praesidio Pompei XII Gramrianis XIII Naisso XXIIII Romesiana XXV Turrib(us).
Po svom sadržaju, u geografskom smislu, Pojtingerova karta je bogatija od karata iz Ptolomejeve „Geografije” jer sem toponima kojima su označena naselja i reke, ubeleženi su putevi, rastojanja i planinski venci.
Ptolomejeva „Geografija” uredi
Brojna dostignuća antičke nauke u oblasti astronomije i geografije sistematizovana su i objedinjena u radovima Klaudija Ptolomeja (lat. Claudius Ptolemaeus 87—150), proslavljenog astronoma i geografa aleksandrijske škole. Teritorija Srbije u ovoj sistematizaciji obuhvaćena je u okvirima rimskih provincija Donje Panonije i Gornje Mezije, ali ipak u celini gledano, njen opis ostaje na nivou grube geografske skice.
Na mapama rađenim prema Ptolomejevoj „Geografija” prvi put su naznačene geografske širine i dužine za svaku tačku. Međutim podaci unošeni za Beograd i današnju Srbiju bile su u neznatnom broju, jer su podaci unošeni na osnovu neposrednog uvida.[6]
Među 27 karata i 8 knjiga Ptolomejeve „Geografija“, odnosno na devetoj tabli Evrope prema latinskom rukopisu Urbinas 82 zapisana su imena naselja među kojima i Singidunum (Beograd), Taurunum (Zemun) i Tricornium (Ritopek) na današnjoj teritoriji Beograda. Gradovi su obeleženi topografskim znacima, pravougaonikom, a neki od njih drugim grafičkim simbolom koji označava kastrum. Karte prate tekst Ptolomejeve geografije na kojima se vidi položaj i raspored važnijih naselja sa naznakama vrste naselja i imenima, ali često ispisanim na pogrešnom mestu.
Nepoznavanje terena obeležiće i obnovljenu kartografiju 15. veka a Beograd i teritorija Srbije biće prikazivana prema Ptolomejevim, posrednim izvorima.[7]
Nazivi mesta na starim kartama današnje teritorije Beograda.[6]
Autor | Beograd | Zemun | Ritopek | Grocka |
---|---|---|---|---|
Ptolomejeva „Geografija” (100 — 178) | Singidunum | Taurunum | Tricornium | |
Konrad Pojtinger (1465 — 1547) | Singiduno | Tauruno | Tricornio | Monte Aureo |
Napomene uredi
- ^ U pitanju je kopija, koja se nalazi na papirnom svitku, širokom 0,34 i dugačkom 6,75 metara.
Izvori uredi
- ^ Nikola Tasić (1990). „Vinča i njena kultura”. Ur.: Vladislav Popović. Vinča: Centar neolitske kulture u Dunavskom regionu. Beograd. Pristupljeno 23. 7. 2016.
- ^ „Grad Beograd - Istorija (Antički period)”. Beograd.org.rs. 5. 10. 2000. Pristupljeno 23. 7. 2016.
- ^ Beograd nad Dunavom: Prema evropskim kartografskim izvorima XVI–XIX veka, Biblioteka grada Beograda, Kartografska zbirka Aćimović. 2008.(Beograd : Čigoja). – 66 str.
- ^ I. Sindik: Stare knjige jugoslovenskih zemalja. I Pojtingerova Tabla i tipovi srednjovekovnih karata, Veograd 1931; Monumenta cartographica Jugoslaviae I, 35-37 (G. Škrivanić)
- ^ „Zoran Simonović: Putevi, karavanski saobraćaj i bezbednost na putevima srednjovekovne Srbije”. Arhivnis.co.rs. Arhivirano iz originala 27. 10. 2012. g. Pristupljeno 13. 10. 2011.
- ^ a b G. Tomović: Teritorija Srbije na kartama do 1600. godine, Srbija i susedne zemlje na starima geografskim kartama, Galerija SANU, Beograd,1991
- ^ Tomović G. 1991 Srbija na starim geografskim kartama od antike do kraja XVI veka, Beograd.
Literatura uredi
- Jugoslovenske zemlje na starim geografskim kartama: XVI, XVII i XVIII vek / [Izbor i tekst] Siniša Živković. – Beograd: Jugoslavija EKO : Nrodna biblioteka Srbije, 1990.
- Srbija i susedne zemlje na starim geografskim kartama • Serbia and the neighboring countries on early maps. – Beograd : Galerija SANU, 1991.
- Škalamera, Željko: Katalog Kartografske zbirke Aćimović. – Beograd : Biblioteka grada Beograda, 1991. [Rukopis] Stare karte, gravire i fotografije iz zbirke Muzeja grada Beograda • Old maps, engravings and photographs collection of the City Museum of Belgrade. – Beograd : Muzej grada Beograda, b. g. [Kompakt disk]
Spoljašnje veze uredi
- Beograd nad Dunavom: Prema evropskim kartografskim izvorima XVI–XIX veka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. jun 2020)