Neonijanska krstionica

Neonijanska krstionica (ital. Battistero Neoniano) ranohrišćanski je spomenik u italijanskom gradu Raveni. Ona je zajedno sa sedam drugih spomenika upisana na Uneskov spisak mesta svetske baštine u Evropi 1996. godine pod imenom: „Ranohrišćanski spomenici i mozaici u Raveni”, kao „najpotpunija i najbolje sačuvana ranohrišćanska krstionica, koja je jedinstvena u očuvanju načina prikazivanja ljudske figure iz klasične antičke umetnosti”.[1]

Neonijanska krstionica
Battistero Neoniano
Svetska baština Uneska
Zvanično imeNeonijanska krstionica
MestoRavena, Italija Uredi na Vikipodacima
Koordinate44° 24′ 56″ S; 12° 11′ 50″ I / 44.415592° S; 12.197277° I / 44.415592; 12.197277
Kriterijumkulturno dobro: i, ii, iv
Referenca788
Upis1996 (20. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/788

Neonijanska krstionica je najstarija građevina u gradu, delom izgrađena na mestu starorimskih termi. Takođe je poznata i kao Pravoverna krstionica kako bi se razlikovala od obližnje Arijanske krstionice koju je izgradio ostrogotski kralj Teodorik I nekih 70ak godina kasnije.

Građevinu osmougaonog oblika od opeke započeo je biskup Ursus krajem 4. i početkom 5. veka, kao deo velike bazilike koja je uništena 1734. godine. Dovršio ju je biskup Neon krajem 5. veka, kada su završene i dekoracije od mozaika. Građevina ima osam stranica, što simbolizuje sedam dana u nedelji i jedan dan više kao simbol poslednjeg Uskrsnuća i Večnog života. Ima dve polukružne apside i lučne prozore na gornjem delu svake strane, iznad kojih su dve plitke niše. Izvorni pod joj je, kao i kod drugih ravenskih spomenika, nekih 2,3 metara pod zemljom, tako da joj se izvorni oblik i način na koji je bila povezana s drugim građevinama ne vidi.

Unutra se nalazi velika kamena krstionica u sredini, a polukružne niše između arkada, kao i zidovi iznad i kupola ispunjene su mozaicima. Mozaik u kupoli prikazuje Krštenje Hristovo. Hrist je prikazan bez brade, androginičan, napola uronjen u reku Jordan, dok je iznad njega Sveti Jovan Krstitelj ogrnut leopardovim krznom. Nasuprot njega je pagansko božanstvo u grčkom ogrtaču, personifikacija Jordana. Iznad njih leti bela golubica koja pršće svetu vodu iz svog kljuna, simbol Svetoga duha. Oko njih su radijalno poređani apostoli u dva niza koji završavaju sastankom Svetog Petra sa Svetim Pavlom, a ispod, na arhitravu između kupole i gornjih arkada nalazi se niz s arhitekturom i svecima.

Cela građevina i središnji mozaici su, verovatno namerno, kopirani u Arijanskoj krstionici koja je izgrađena oko 70 godina kasnije.

Galerija

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Early Christian Monuments of Ravenna” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. april 2015. 

Spoljašnje veze

uredi