OŠ „1300 kaplara” Beograd

Osnovna škola 1300 kaplara sa sedištem u Pančinoj ulici broj 1, osnovana je 2002. godine spajanjem dve škole. Te godine, kada je zbog niskog nataliteta u državi ugašeno više škola, osam na teritoriji Beograda, prestale su sa radom i škole Dragica Pravica i 1300 kaplara (ranije Moša Pijade).

Osnovna škola „1300 kaplara“
Osnovna škola „1300 kaplara“ u Beogradu
Osnivanje14. novembar 1957
LokacijaBeograd
 Srbija
Vrstaosnovna škola
DirektorMarica Remenski
AdresaPančina 1, Zvezdara, Beograd
Veb-sajtOŠ „1300 kaplara“

Istorijat škole uredi

Osnovna škola Moša Pijade osnovana je 1957. godine i bila je od velikog značaja za Bulbulder, deo Zvezdare.

Radila je u tri smene, a njen prvi direktor bio je Živorad Munjić. Nasledili su ga Milan Mraović, Steva Lazarević, Dragoslav Adamović i Ivanka Marković. Na inicijativu kolektiva i tadašnjeg direktora Dragoslava Adamovića, škola 1992. godine menja ime u 1300 kaplara. Po odluci Ministarstva prosvete i sporta, u zgradu ove škole 2002. godine useljava se Zubotehnička škola.

Zbog velikog priliva stanovništva 1961. Bulbulder dobija još jednu osnovnu školu, naime te godine je počela sa radom škola Dragica Pravica. Direktor novoosnovane škole bila je Jelisaveta Miljković, nasledio ju je Radomir Radosavljević, zatim je školu vodio Milan Lazović. Poslednji direktor škole Dragica Pravica bio je Milovan Nikšić koji je bio i direktor novoosnovane škole 1300 kaplara do 2007. godine. Od 2007—2013. godine direktor škole je bila Biserka Sabo. Sadašnji direktor škole je Marica Remenski.

Škola Dragica Pravica je svoj velik uspeh imala 1971. godine kada je sprovedeno testiranje među učenicima osnovnih škola i kada je ova škola osvojila prvo mesto. Godinu dana kasnije škola postaje eksperimentalna, otvara se prva medijateka sa 217 nastavnih filmova od kojih je sačuvano oko 150.

Škola je organizovana kao ustanova osnovnog obrazovanja i vaspitanja i u svom sastavu nema izdvojenih odeljenja.

Pored redovnih odeljenja, u školi je organizovan i produženi boravak učenika u tri vaspitne grupe.

Osnovni podaci uredi

Obrazovno-vaspitnu delatnost škola obavlja u jednom objektu. Škola ima salu za fizičko vaspitanje. Ukupna površina objekta iznosi 3863m2. Škola ima tri uređena sportska terena. Školu pohađa 411 učenika, raspoređenih u 20 odeljenja (9 u mlađim i 11 u starijim razredima). U mlađim razredima ima 201 učenika, a u starijim 210 učenika.

Po dva odeljenja su u drugom, trećem, četvrtom i sedmom razredu, a po tri u prvom, petom, šestom i osmom razredu. Prosečan broj učenika u odeljenju je 20,55.

Ime škole uredi

1300 kaplara je naziv za još nedoškolovane oficire koji su poslati kao pojačanje Prvoj armiji u Kolubarskoj bici. Sastav ove jedinice činio je budući intelektualni krem Srbije. Početkom rata veliki broj mladića, kako iz Srbije tako i iz Austrougarske, napustio je školovanje i stavio se na raspolaganje vrhovnoj komandi. Oni su upućeni u vojnu školu u Skoplju.[1] Iako njihova obuka nije bila završena, razvoj događaja primorao je vrhovnu komandu da ih pošalje u borbu. Srpska vojska je bila u povlačenju, demoralisana, sa manjkom municije, Beograd je bio u neprijateljskim rukama, tako da se svet već pomirio sa potpunim slomom Srbije. Za odsudnu borbu bile su neophodne sve raspoložive snage, zbog čega su mladićima u Skoplju pre vremena podeljeni činovu kaplara (otud i naziv) i oni su odmah naredno jutro upućeni ka Kolubari i Suvoboru. Srpska vojska je tada izvojevala jednu od najsjajnijih pobeda u Prvom svetskom ratu, predvođena Živojinom Mišićem. 1300 kaplara predstavljaju simbol žrtvovanja za slobodu sopstvene zemlje i naroda jer su ih činili, mahom, golobradi mladići koji su svesno krenuli u borbu.[2] Mnogi misle da se pesma Milana Rakića Na Gazimestanu odnosi na 1300 kaplara.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Skopski đački bataljon 1914 : bataljon 1300 kaplara / [urednici Strahinja M. Damnjanović, Dušan Milačić]. - Beograd : Udruženje "1300 kaplara", 1969 (Beograd : Beogradski grafički zavod). - 736 str.,
  2. ^ Lukić, Aleksandar, Učešće 1300 đaka kaplara u Kolubarskoj bici / Aleksandar Lukić, Miroslava Kojić. - Ljig : Gradska biblioteka, 2014 (Valjevo : Topalović). - 144 str.

Spoljašnje veze uredi