Objektiv fotoaparata

Objektiv (ili „oko”) fotoaparata je optički instrument koji je zadužen za sabiranje ili prikupljanje svjetla u tijelo fotoaparata, na njegov svjetlosni senzor. Kod fotoaparata je to složen sistem sočiva. Objektiv može biti fiksiran na kameri ili se može mijenjati u zavisnosti od potrebe korisnika.
Podjela objektiva prema:

žižnoj daljini
konstrukciji
namjeni

Vrste objektiva:

normalni objektivi
šrokougaoni ili kratkožarišni objektivi
teleobjektivi ili dugožarišni objektivi

Građa objektiva

Unutrašnjost svakog objektiva sastoji se od tri osnovna dijela:

Blende

grupa sočiva
motor za fokusiranje
blende

Osnovni spoljašnji dijelovi objektiva su:

bajonet
prsten za zumiranje
prsten za izoštravanje
prekidač za fokusiranje

Unutrašnji dijelovi objektiva

Sočiva su najvažniji dio svakog objektiva. Svaki objektiv ima više sočiva (neki i dvadesetak).
Motor za fokusiranje u objektivu pomiče grupu sočiva kako bi se postigao fokus ili izoštrio dio slike.
Blenda je treći važan dio objektiva.To je zatvarač koji stoji preko sočiva. Mjera otvora blende naziva se f-broj. Ako se blenda otvori više, u fotoaparat ulazi više svjetlosti. Ako se otvori manje, ulazi manje svjetlosti. F-broj se kreće od 2-22.

Spoljašnji dijelovi objektiva

Spoljašnjni izgled objektiva

Bajonet je vrsta navoja pomoću kojeg se objektiv učvršćuje na fotoaparat. Može biti plastični ili metalni. Na bajonetu se nalaze i kontakti za komunikaciju objektiva sa tijelom fotoaparat.
Prsten za zumiranje služi za promjenu žarišne daljine objektiva, tj. za promjenu ugla vidnog polja objektiva.
Prsten za fokusiranje služi za ručno izoštravanje kada je prekidač za fokusiranje na MF

Podjela objektiva prema žižnoj daljini

Razlikujemo tri vrste objektiva po žižnoj daljini:

1. Širokougaoni - namjenjeni su snimanju širokih kadrova (velike grupe ljudi, trgova, fabrike... To su objektivi kraćih žižnih daljina (15-40 mm) i velikog vidnog ugla. Imaju veliku dubinsku oštrinu, ali im je mana veća zakrivljenost linija u uglovima fotografije.

Razlikujemo fish-eye i standardne širokougaone objektive.

2. Normalni - U analognoj fotografiji su ovi objektivi najzastupljeniji. Uz analogni fotoaparat uvek je išao objektiv od 50 mm. Takvi objektivi imaju vidni ugao od 45 stepeni što je nešto više od čovekovog vidnog ugla. Imaju najmanje optičkih anomalija.

3. Teleobjektivi - namjenjeni su snimanju objekata kojima se ne možemo približiti ili snimanju portreta. Glavne karakteristike su duža žižna daljina objektiva, manji vidni ugao i mala dubinska oštrina. Žižna daljina takvih objektiva je od 70 do 800 mm i više.

Posebni objektivi

1. ZOOM-objektivi - objektivi promjenjive žižne daljine. Koriste ih i u foto novinarstvu jer umanjuju potrebu za mijenjanjem objektiva u važnim situacijama.

Prvi zoom objektivv konstruisan je u Njemačkoj nekoliko godina prije Drugog svjetskog rata, a razvila ga je fabrika Busch, pod nazivom »Busch-Vario-Glaukar«. Bio je ugrađivan u Siemensove 16 mm kamere i imao je dijapazon 1:3. Nemci su takav optički sistem nazivali »Gummilinse« - gumeno sočivo.

Objektiv Kilfitt 36–82 mm/2.8 Zoomar predstavljen 1959. godine bio je prvi objektiv "masovne proizvodnje" za 35 mm format.

Naziv "zoom" uvezen je iz Amerike.

2. Makro-objektivi - najčešće žižne daljine 50 i 105 mm. Najbolji makro-objektivi su fiksne žižne daljine i jake svetlosne jačine (2.8 ili 1.8). Karakteristika im je da mogu snimiti predmet iz velike, npr. Sigma 50/2.8 može izoštriti na 2 cm dok standardni 50 mm objektiv može tek izoštriti na 20 cm.

Vidi još

Izvori

Veb sajt: Foto školica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. oktobar 2020)
Veb sajt: Geoškola
Veb sajt: Klub putnika