Otvoreni podaci predstavljaju koncept u kome određeni podaci treba da budu slobodno dostupni svima, na korišćenje i ponovnu upotrebu, bez autorskih ili bilo kakvih drugih ograničenja. U skladu sa principima drugih inicijativa/pokreta, kao što su Softver otvorenog koda, podaci otvorenog sadržaja i drugih, koji promovišu prednosti otvorenog pristupa i deljenja informacija, tako i inicijativa otvorenih podatka definiše osnovne forme komercijalne i nekomercijalne upotrebe i razmene podataka, uz poštovanje određenih pravila kroz odgovarajuće licenciranje svakog skupa podataka. Otvoreni podaci mogu biti povezani i sa principima pokreta Otvorene nauke, pa postoji i posebna kategorija otvorenih podataka - otvoreni istraživački podaci.

Pod pojmom otvorenih podataka najčešće se misli na tabelarne i tekstualne podatke, koje stvaraju državne institucije. Ali pojam se podjednako koristi i da se predstave informacije koje se odnose na koncepte kao što su mape, hemijska jedinjenja, genom, matematičke i naučne formule, medicinski podaci.

Pristup i način baratanja podacima precizira organizacija koja je stvorila skup, kroz ograničenje pristupa, definisanje licenci, propisivanje autorskih prava, patenata i naknade za ponovno korišćenje. Aktivisti inicijative otvorenih podataka tvrde da su ograničenja loša i da podaci treba da budu dostupni bez ograničenja i/ili naknade, kako za upotrebu u prvobitnom obliku tako i za dalje ponovno korišćenje i izmene.

Tipičan prikaz potrebe za otvorenim podacima
Brojni naučnici su istakli ironiju da u istorijskom trenutku kada imamo razvijene tehnologije da učinimo naučne podatke dostupne širom sveta, proširimo saradnju i ubrzamo tempo i širinu otkrića … mi smo zauzeti zaključavanjem podataka i sprečavanjem upotrebe odgovarajućih naprednih tehnologija zasnovanih na znanju.[1]John Wilbanks

Stvaraoci podataka često ne razmatraju potrebu da istaknu vlasništvo, licence i uslove ponovnog korišćenja. Međutim, nedostatak licence otežava da se utvrdi status skupa podataka i može da ograniči korišćenje podataka koji se nude u otvorenom duhu.

Otvoreni podaci dostupni na vebu uredi

 
Povezivanje otvorenih podataka dijagram 2007.

Otvoreni podaci, otvoreni sadržaj uredi

Deo sadržaja ili podataka je otvoren ako svako može slobodno da ga koristi, ponovo upotrebi i redistribuira — jedino pod uslovom da navede autora i/ili deli pod istim uslovima.[2]

Oblici otvorenih podataka uredi

Oblici u kojima su raspoloživi podaci dostupni na WEB-u su:

  • fajlovi sa podacima: pdf, excel, csv, xml, json
  • podaci u bazama raspoloživi posredstvom (uglavnom RESTful) Web servisa/API-a
statički podaci — npr. demografski i ekonomski podaci koje nudi World bank
data streams — npr. podaci koje obezbeđuje IoT platforme (xively Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. maj 2014) OpenSense)
  • podaci u bazama podataka i bazama znanja dostupni za direktno skidanje (Download) (Npr.FeedbaseGeoNames i sl.).
  • podaci umetnuti u Web stranice (microdata, RDFa, microformats)

Veliki podaci uredi

Veliki podaci su podaci velikog obima, visokih brzina, i/ili veoma raznovrsnih informacionih sredstva, koji zahtevaju da budu omogućeni novi oblici obrade, čime se poboljšava donošenje odluka, otkrivanje novih shvatanja i optimizaciju procesa.

Primeri otvorenih podataka uredi

 
Open street map
  • Music Brainz
  • Open Street Map
  • Open Data exposed by World Bank
  • Open Cultural Data
  • Open GLAM

Otvorene platforme podataka uredi

 
Slobodno obeležavanje uslovima licenciranja je ključna komponenta otvorenih podataka, a ikone poput onih na slici ovde se koriste za tu svrhu.
Obezbeđuju pristup:
  • podacima
  • alatima za upoznavanje sa podacima
  • aplikacijama razvijenim korišćenjem raspoloživih podataka

Primeri otvorene platforme podataka uredi

  • DataMob
  • Socrata
  • Facutal
  • Ckan
  • Ckan Srbija

Otvoreni podaci za stvaranje ličnih digitalnih asistenata uredi

Primeri digitalnih ličnih asistenata:

Argumenti za i protiv otvorenih podataka uredi

Debata o javnim podacima se još uvek razvija. Najbolja aplikacija Otvorena Vlada traži da osnaži građane da pomognu malim preduzećima, ili da stvara vrednost u nekom drugom pozitivnom, konstruktivnom načinu.

Argumenti za uredi

Argumenti napravljeni na ime otvorenih podataka obuhvataju sledeće:

  • „Podaci pripadaju ljudskoj rasi.” Tipični primeri su genomi, podaci o organizmima, medicinske nauke, ekoloških podataka nakon Arhuske konvencije.
  • Javni novac je korišćen za finansiranje rada i tako bi trebalo da bude univerzalno dostupan. [3]
  • Sponzori iz istraživanja ne dobijaju punu vrednost, osim ako su nastali podaci slobodno dostupni.
  • Ograničenja podataka ponovne upotrebe stvara suprotnosti.
  • U naučnim istraživanjima, stopa otkrića povećana boljim pristupom podacima.[4]

Generalno se smatra da činjenični podaci ne mogu biti zaštićeni autorskim pravima.[5] Uprkos tome, izdavači često daju autorske izjave (često zabranjuju ponovno korišćenje) na naučnim podacima pratećim publikacijama. Prema tome, može biti nejasno da li su činjenični podaci koji su ugrađeni u punom tekstu deo autorskih prava.

Argumenti protiv uredi

Svi podaci su dostupni kao Javni podaci i obuhvataju sledeće:

  • Finansiranje Vlade ne može da se koristi za dupliranje ili osporavanje aktivnosti privatnog sektora.
  • Prihod koji objavljivanjem podataka dozvoljava neprofitne organizacije za finansiranje drugih aktivnosti (npr. uvaženo izdavačko društvo podržava društvo).
  • Vlada daje specifičan legitimitet pojedinim organizacijama da se oporavi od troškova (NIST u SAD, ubojnih Ankete u Velikoj Britaniji).
  • Zabrinutost u vezi sa privatnošću može da zahteva da pristup podacima bude ograničen na određene korisnike ili na podskupove podataka.
  • Sponzori ne dobijaju punu vrednost, osim ako im se podaci koriste na odgovarajući način.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Science Commons
  2. ^ See Open Definition home page and the full Open Definition
  3. ^ „On the road to open data, by Ian Manocha”. Arhivirano iz originala 29. 03. 2012. g. Pristupljeno 26. 05. 2014. 
  4. ^ How to Make the Dream Come True[mrtva veza] tvrdi u jednom istraživačkom prostoru (Astronomija) da pristup za otvaranje podataka povećava stopu naučnog otkrića..
  5. ^ Towards a Science Commons Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jul 2014) obuhvata pregled na osnovu otvorenosti o naučnim podacima.

Spoljašnje veze uredi