Pad Asura se odigrao nakon što je nekadašnja prestonica Novoasirskog carstva bila osvojena od strane medijsko-vavilonskog saveza. Usledilo je potpuno pustošenje i razaranje grada od koga se on nikada nije oporavio.[1]

Pad Asura
Deo Povodi Novaosairskog carstva
Vreme552. p. n. e
Mesto
Ishod Međanska i
Sukobljene strane
Medija
Vavilonija
Asirsko carstvo
Komandanti i vođe
Nabopalasar
Kijaksar
Sinšariškun
Jačina
nepoznato nepoznato
Žrtve i gubici
nepoznato uništenje grada i istrebljenje njegovih stanovnika

Opsada Asura je predstavljala jedan od završnih događaja u dugotrajnom ratu Asiraca i Vavilonaca koji je započeo Nabopolasarovim ustankom 626. p. n. e.. Napolosara je za pet godina uspeo da otera Asirce iz Mesopotamije, a potom je godine 616. p. n. e. porazio u bici kod Arafe. To je omogućilo pohod na teritoriju same Asirije, ali Vavilonci nisu uspeli u pokušaju da osvoje asirsku prestolnicu Ninivu godine 615. p. n. e. Godinu dana kasnije Nabopolasar je pokrenuo vojsku na Asur, pri čemu su mu se priključili Kijaksar i njegovi Međani.[2].

Glavnina asirske vojske je bila raspoređena u Ninivi i nije mogla da pomogne braniocima Asura. Međanske i vavilonske snage su na kraju uspele da prodru kroz gradske zidine i počinile masakr, o čemu svedoči veliki broj kostiju pronađen u ruševinama grada. Istoričari se još uvek dvoume oko toga da li je grad pao 614. p. n. e. ili 612. p. n. e. zajedno sa Ninivom.

Reference

uredi
  1. ^ Healy, Mark (1991). The Ancient Assyrians. New York: Osprey. str. 57. 
  2. ^ Grant, R.G. (2005). Battle a Visual Journey Through 5000 Years of Combat. London: Dorling Kindersley. str. 18.