Papa Lav VI

поглавар Римокатоличке цркве

Papa Lav VI (preminuo februara 929. godine) bio je na čelu Katoličke crkve nešto više od sedam meseci. Od juna 928. godine pa do smrti februara 929. godine. Njegov pontifikat bio je u periodu poznatom kao mračno doba papinstva (lat. Saeculum obscurum).

Lav VI
Lav VI
Lični podaci
Puno imeLav Sangvini
Datum rođenja-
Mesto rođenjaRim, Papska država
Datum smrtifebruar 929.
Mesto smrtiRim, Papska država
NarodnostItalijan
Papa
Pontifikatjun 928 — februar 929.
PrethodnikPapa Jovan X
NaslednikPapa Stefan VII


Grb Lava VI

Biografija uredi

Lav VI rođen je u rimskoj porodici,[1] njegov otac Kristofer bio je primicerije papi Jovanu VIII oko 876. godine. prema tradiciji on je bio član Sagnvini porodice.[2] Neposredno pred izbor za papu, Lav je služio kardinal-sveštenika u crkvi svete Suzane.[3]

Lav je izabran za papu oko juna 928. godine tokom perioda anarhije.[3] Izabran je od strane senatorke Marocije koja je zadobila kontrolu nad Rimom dominacijom njenog muža Gaja od Toskane, on je naredio hapšenje i ubistvo Lavovog prethodnika pape Jovana X.[4]

Tokom svog kratkog pontifikata, Lav je potvrdio odluke sinoda u Splitu.[3] On je završio istragu svog prethodnika oko crkvene situacije u Dalmaciji, i nastavlja da daje palijum Jovanu, nadbiskupu Salone, naređuje svim dalmatinskim episkopima da mu se pokoravaju. On je takođe naređuje biskupu Nona i drugima da se ograniče u okviru svojih biskupija.[5] Lav tada izdake zabranu ulaska kastrata u savez braka.[6] Izdao apel za pomoć protiv arapskih pljačkaša koji su pretili Rimu, navodeći da:

„ko je umro veran ovoj borbi, neće mu biti zabranjen ulazak u nebesko kraljevstvo[7]

francuski hroničar Flodoard kaže za njega:

„Mudrošću Svetog Petra, Lav VI je izabran i primljen, sačuvan je sedam meseci i pet dana, a kao i njegovi prethodnici, on se pridružio prorocima.“[3]

Lav je preminuo februara 929. godine, nasleđuje ga papa Stefan VII. Sahranjen je u bazilici Svetog Petra.[3]

Reference uredi

  1. ^ Platina, Bartolomeo (1479), The Lives of the Popes From The Time Of Our Saviour Jesus Christ to the Accession of Gregory VII, I, London: Griffith Farran & Co., str. 247, Pristupljeno 21. 12. 2013 
  2. ^ Masson 1980, str. 177.
  3. ^ a b v g d Mann 1910, str. 188
  4. ^ Mann, str. 163–164.
  5. ^ Mann 1910, str. 168.
  6. ^ Medical problems of performing artists, Volume 13 . (1998). str. 151.
  7. ^ Riché 1993, str. 311.

Literatura uredi

  • Riché, Pierre (1993). The Carolingians: A Family Who Forged Europe. str. 311. 
  • Masson, Georgina (1980). The Companion Guide to Rome. str. 177. 
  • Mann, Horace K. (1910). The Lives of the Popes in the Early Middle Ages, Vol. IV: The Popes in the Days of Feudal Anarchy, 891-999. 

Spoljašnje veze uredi