Perdika je bio jedan od generala Aleksandra Makedonskog. Posle Aleksandrove smrti 323. p. n. e. postaje regent celog Aleksandrovog carstva.[1]

Perdika prima prsten od Aleksandra Velikog - Helenski institut

Kao komandant bataljona teške pešadije Perdika se ističe 335. p. n. e. prilikom osvajanja Tebe, kada biva teško ranjen. Bio je značajan komandant prilikom indijske kampanje. Postaje 324. p. n. e. komandant čuvene Aleksandrove elitne konjice.[1]

Postaje regent uredi

Posle Aleksandrove smrti 323. p. n. e. Aleksandrovi generali naslednici (dijadosi) odlučuju da kao kraljevi budu priznati maloumni epileptički nezakoniti Aleksandrov polubrat Filip III i nerođeni Aleksandrov sin. Perdika je proglašen regentom celog carstva. Delujući u ime dva kralja Perdika se pokazuje netolerantnim prema rivalima. Želio je čitavo kraljevstvo držati pod svojom kontrolom.

Svađa sa dijadosima uredi

Zamerio se Antipateru, kada odustaje od venčanja sa njegovom ćerkom. Sa Ptolemejem se posvađao oko Aleksandrovog mrtvog tela. Ženi se Kleopatrom, sestrom Aleksandra Velikog. Najverniji mu je Eumen, satrap nad delovima Kapadokije i Paflagonije.. Te provincije nisu bile potpuno pod makedonskom vlašću, pa Perdika naređuje Antigonu (satrapu Frigije, Likije i Pamfilije) da osvoji potpuno Kapadokiju i Pafloniju, da bi osvojeno predao Eumenu. Antigon to odbija, pa biva pozvan na sud zbog neposlušnosti. Antigon beži i sklapa savez sa Antipaterom, Kraterom , Ptolemejem Lizimahom protiv Perdike.

Rat sa dijadosima uredi

Dok je Eumen vodio rat u Maloj Aziji Perdika odlazi u Egipat da napadne Ptolemeja. Perdika gubi prvu bitku i 2.000 vojnika. Izbija pobuna vojnika i oficira razočaranih porazom i Perdikom. Perdiku ubijaju njegovi oficiri (Seleuk, Piton i Antigen) 320. p. n. e..[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 6), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1973), str. 628

Literatura uredi