Izraz platni bilans prvi je upotrebio britanski ekonomista Stuart u svom delu "An Inquiry into the Principles of Political Economy" iz 1767. godine. Stuart pominje platni bilans govoreći o "ukupnoj masi recipročnih plaćanja" između zemlje i inostranstva. Međutim, od tada pa do danas koncepcija platnog bilansa doživela je velike izmene.

Danas se platni bilans definiše kao sistemski dvostrani pregled (popis) SVIH ekonomskih transakcija obavljenih između rezidenata i nerezidenata u određenom vremenskom periodu - najčešće u jednoj godini. Dakle, u platni bilans beleže se i efektivno izvršena plaćanja u toku godine ali i ona plaćanja koja se odlažu za kasnije (na kredit).

Odnosi jedne zemlje sa ostatkom sveta odražavaju se u transakcijama koje se sadrže u platnom bilansu. To su komercijalne operacije, kao što je izvoz automobila kragujevačke Zastave na američko tržište krajem osamdesetih, ili uvoz, na primer, mašina iz Nemačke od strane srpskih privrednika. Na platnom bilansu takođe se nalaze i finansijske operacije, kao što je ulazak stranog kapitala sa investicijom u domaća preduzeća i kupovina nacionalnog duga.

Platni bilans dobija sve više na značaju u današnjem globalnom svetu, tako da se njime meri otvorenost jedne ekonomije.

IZVOZ + UVOZ podeljeno na BRUTO DOMAĆI PROIZVOD