Povelja Franca Jozefa I Pavlu Georgiju Spirti

Povelja Franca Jozefa I Pavlu Georgiju Spirti je istorijski dokument pisan rukom, goticom, kojim u je Austrijski car odao priznanje za odanost Austrijskoj carevini, i njegovu nezavisnost i stav nakon 1848. godine u buni protiv mađarskih revolucionara.[1][2]

Povelja Franca Jozefa I Pavlu Georgiju Spirti

Sadržaj povelje uredi

U povelji se u prvom delu povelje ističu velike zasluge za Austrijsku carevinu Pavla Georgija Spirte i navode njegove vrline:

  • Veliki obrt u trgovačkim poslovima.
  • Ugleda koji je uživao u Zemunu i u susednoj Srbiji.
  • Odanost Austrijskoj carevini,
  • Njegovog nezavisnogi stava nakon 1848. godine u buni protiv mađarskih revolucionara, kada je 1849. godine u svoje lokalitete primio vojsku od dve stotine ljudi, smestio ih i više meseci vodio brigu o njima.

U drugom delu povelje u znak priznanja za vernost, navodi se da je car Franc Jozef I doneo odluku 15. marta 1853. kojom se...

Pavle Georgija Spirta i njegovo pokolenje, za sva buduća vremena, uzimaju u plemstvo Austrijske carevine, sa izrazom „plemić od Spirte” i dozvolom da mogu da koriste porodični grb.[2]

Za višestruku potvrdu ove odluke izrađena je diploma sa svojeručnim potpisom cara Franca Jozefa I i ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Frajhern fon Baha, overena carskim voštanim pečatom i datirana 19. maja 1856.[3]

Oprema uredi

Povelja koja je povezana u knjigu, ukoričen je i presvučenim crvenim plišem i ornamentom u tehnici blind druka. U sredini ornamenta na prvoj strani korica, utisnut je u zlatnoj dvadesetčetvorokaratnoj foliji grb Austrijske carevine.[3]

Kako bi bio ostvaren jutisak svečane dekorativnosti sa obeležjem Carevine njižni blok povelje spojen je sa koricama gajtanom zlatne boje koji je na kraju gajtana se nalazi okrugla metalna kutija sa otiskom carskog pečata u vosku crvene boje.

Predlistovi povelje izrađeni su od bele moaro svile, dok je knjiižni blok od pergamenta, i sadrži četiri strane a između kojih su zaštitni listovi od pelira. Listovi pergamenta ispisani su obostrano.

Kompletan tekst povelje uokviren je istom kompozicijom floralnog ornamenta - prepleta akantusa i lovora, sa carskim insignijama u vrhu, krunom, skiptrom i mačem. Unutar ovog ornamenta - margina koji je štampan, sam tekst je uokviren linijama i ornamentima zlatne boje, ručno rađenim kistom.[2]

Bogatstvo rukopisa odražava vrednovanje pisane reči, a primena zlata u dekoraciji cenu koja se pridavala rukopisnoj knjizi. Naročito je ukrašen disposito (deo kojim se utvrđuje i dodeljuje izvesno materijalno ili moralno priznanje) povelje gde su u dekoraciji teksta pored zlata, korišćene rafinirane nijanse zelene i bronze.[3]

Dve stranice povelje se razlikuju od ostalih:

Prva stranica

Prva stranica ke akrorez sa osnovnim elementima iluminacije (dekorom, slikom i tekstom). U centru kompozicije na ovoj stranici je zlatnim slovima ispisano ime Franca Jozefa I ispod koga je simbolična figura žene u antičkoj togi sa štitom u levoj, vencem u podignutoj desnoj ruci i lavom uza skut. Čitava kompozicija uokvirava ovu figuru i tekst, u baroknoj je šemi i prepletu akantusa, trake, lovorovog i hrastovog lišća. Na vrhu ovog prepleta je dvoglavi orao raširenih krila sa carskim insignijama u kandžama. U gornjem delu kompozicije predstavljena je u akantusu pletena traka koja se spušta levom i desnom stranom uokviravajući ime Franca Jozefa I. Na traci su predstavljeni grbovi zemalja podanica Austrijske carevine. U donjem delu kompozicija je sve komplikovanija sa mnoštvom simbola. Sa leve strane u prepletu akantusa i lovora predstavljena su duhovna bogatstva a sa desne strane u prepletu akantusa i hrasta simbolično su predstavljena materijalna, glorifikujući svu moć i bogatstvo carevine.[3]

Peta stranica

Na ovoj stranici štampan je grb porodice Spirta u šest boja. Uokviren je linijama i ornamentima zlatne boje sa ukrašenom krunom iznad okvira. Grb predstavlja crveni štit kroz čiju sredinu je provučen plavi vrh. Na levoj strani štita su tri zlatna snopa žita a na desnoj strani crno sidro provučeno kroz krunu. U plavom vrhu na dnu štita je lađa sa tri jarbola na srebrnim talasima. Na vrhu štita je zlatan ukrašen turnirski šlem sa krunom iz koje izlazi srebrni pas sa perjanicama, levo zlatnim i crvenim, desno plavim i srebrnim. Iz krunskog šlema šire se listovi akantusa, levo zlatni sa crvenim desno srebrni sa plavim i uokviravaju štit grba do dna plavog vrha. Iznad i ispod crteža grba piše:[3]

Grb porodice Spirta
301. knjiga, 18. strana Heraldičko geneaološkog arhiva za Beč.
[a]

Napomene uredi

  1. ^ Tekst Branka Rakočević, grafički opis Miodrag Gavrilović.[2]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ B. Rakočević, M. Gavrilović, «Povelja Franca Jozefa I Pavlu georgiju Spirti», Beogradske novine, 1995.
  2. ^ a b v g IAB-1122-K 2 73., Povelja Franca Jozefa I Pavlu Georgiju Spirti. Beč 19. maja 1856.
  3. ^ a b v g d „Zbirka diploma, ukaza i postavljenja (ZDUP) 1122 1801.- 1940. K 1 1 – 72; K 2 73; Kasa IAB (K /3/) 74 – 83.” (PDF). Pristupljeno 2. 1. 2021. 

Spoljašnje veze uredi