Pruga uzanog koloseka

Pruga uskog koloseka je jedan od tri tipa železničke pruge (uzani, normalni i široki kolosek). Pruga normalnog koloseka je širine 1,435 metara. Sve što je manje spada u prugu uskog koloseka.

Lokomotiva na uzanom koloseku u Nemačkoj
Železnica Slivica-Sakulevo, napravljena za dotur opreme silama Antante na Solunskom frontu (1916-1917)
Železnica napravljena od Austrougarske u prvom svetskom ratu na karpatskom frontu (Jakobeni-prelaz Prislop-Borša). Prelaz Prislop, 1917

U svetu je nekada postojalo 30 tipova prugâ uskog koloseka, od 0,381 do 1,397 metara. Na prugama bivše Jugoslavije pruge uskog koloseka su imale raspon od 0,435 do 1 metara. Najčešće su korišćene pruge širine 0,76 metara. Za tramvajske pruge, po standardima, dopuštene su širine 0,5 m, 0,6 m, 0,75 m i 0,9 metara.

Prve pruge od 0,76 metara na prostoru bivše Jugoslavije su izgradili Austrijanci 1878. u Bosni, pa je pruga te širine nazvana bosanska širina. Kasnije su pruge tog tipa građene i u Srbiji.

Te pruge su se delile po sledećim namenama:

  • Pruge za javni saobraćaj
  • vojne ili poljske pruge
  • industrijske
  • šumske
  • gradilišne
  • rudničke
  • jamske

Prva železnička pruga (uskog koloseka) u Srbiji

uredi

Nakon što je Srbija na Berlinskom kongresu 1878. dobila nezavisnost, sporazumom se obavezala da će u skorije vreme napraviti i svoju železničku prugu.

Prva železnička pruga u istoriji srpskih železnica je bila pruga uzanog koloseka, širine 0,6 metara. Izgrađena je 1882, dve godine pre završetka normalne pruge Beograd-Niš i korišćena je za potrebe rudnika Majdanpek. Za potrebe ovog koloseka napravljena je i prva lokomotiva u Srbiji i na Balkanu.

 
Parna lokomotiva , uskog koloseka, na "Šarganskoj osmici"

Prva svečana vožnja je bila u junu 1882. Lokomotiva je bila okićena srpskim trobojkama i na prvom putu prešla je 5 kilometara da bi se zatim vratila u Majdanpek.

Vidi još

uredi

Literatura

uredi
  • Pruge uzanog koloseka Jugoslovenskih železnica; Želnid

Spoljašnje veze

uredi