Razgovor:Vladan Desnica/Arhiva 1
 | Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
| Arhiva 1 | Arhiva 2 |
Prvi podnaslov
Proljeća Ivana Galeba je roman, koliko je meni poznato. Velik je da bi bio novela. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik APlećaš (razgovor • doprinosi)
- Zamenjeno, mogao si to i sam da uradiš
--SašaStefanović • 16:18, 23. novembar 2006. (CET)
Nisam bio 100% siguran da je klasifikacija toga dela kao roman ispravna, samo sam znao da ima što da se čita. --APlećaš 16:20, 23. novembar 2006. (CET)
Meni lično, vrlo je interesentan navod iz članka gde se kaže "interesantno je da Hrvatska (sic!) danas smatra da je Vladan Desnica hrvatski pisac i da je pisao hrvatskim jezikom". Prvo, to je neenciklopedijski stil, a drugo, neka mi bilo ko objasni koji su to kriterijumi za klasifikaciju pisaca u pogledu pripadnosti nacionalnoj književnosti? Imamo velik broj umetnika, etničkih Srba, koji su rođeni i živeli u Hrvatskoj, koji su i umrli u Hrvatskoj, i čiji je celokupni umetnički opus najvećim delom stvoren u Hrvatskoj. Čiji su oni? Da li su oni hrvatski umetnici, srpski umetnici, hrvatskosrpski umetnici, i hrvatski i srpski umetnici . . .?
Desnica je rođen u Hrvatskoj, otac mu je bio Srbin (majka, čini mi se, Hrvatica), živeo je u Hrvatskoj, pisao u Hrvatskoj, objavljivao u Hrvatskoj, umro u Hrvatskoj. Ko je pročitao "Proljeća Ivana Galeba" videće da je Desnica pisao čistim hrvatskim jezikom (na stranu što taj Desničin hrvatski jezik može razumeti svaki prosečan Srbin iz Srbije) i da su mu teme, premda univerzalne i svevremenske, vezane za Hrvatsku prvenstveno. A to što je pisao za četničke novine - pa da je šurovao i sa crnim đavolom, Hrvati se nikad ne bi tako lako odrekli tako velikog i priznatog pisca. Dakle, ako Hrvati tvrde da je hrvatski pisac - mislim da im na tome niko ne može zameriti, a ako, opet, Srbi tvrde da je i srpski pisac - imaju na tu tvrdnju legitimno pravo (ako ništa, a ono zbog Desničinog srpskog porekla).
--delija 18:32, 23. novembar 2006. (CET)
Najtačnija odrednica za književnu pripadnost Vladana Desnice bi bila "srpski i hrvatski književnik", budući da se on i sam tako ponašao i deklarisao. Naime, u jednom pismu hrvatskom književniku Joži Horvatu (žao mi je što mi nije pri ruci podatak o godini u kojoj se to dogodilo), tadašnjem sekretaru Matice hrvatske, povodom Desničinog uvrštavanja u reprezentativnu ediciju "Pet stoljeća hrvatske književnosti", Desnica je o svojoj književnoj pripadnosti rekao da se smatra jugoslovenskim, dakle i hrvatskim i srpskim piscem. Što se tiče jezika na kojem je Desnica pisao, za taj jezik se ne može reći ni da je srpski, ni da je hrvatski jer sadrži elemente i jednog i drugog jezika, poprilično isprepleteno i bez nekog obrasca po kome bi se Desničin jezik mogao razdeliti. Andrej Novak, Subotica, 11. 06. 2007.
Mali ispravak: Vladan Desnica nije baš potomak Stojana Jankovića nego njegovog brata Zaviše. Koliko mi je poznato, Stojan nije imao djece. Što se tiče Desničine pripadnosti nacionalnim književnostima, potpuno se slažem sa Zdelićem. Pisao je vrlo univerzalno. Po ničemu se nije moglo zaključiti što je po narodnosti. A to što je u ratu možda pisao u nekim četničkim novinama, pa što onda? I Tito je surađivao s četnicima na početku rata, a Hrvat Ivan Subašić bio je predsjednik zadnje kraljevske vlade. Pametan čovjek i nije u ratu imao neki izbor. Ljubo Bakula, Zagreb, 02.08.2011. 89.164.18.36 (razgovor)
- Poštovani Ljubo, zamolili bismo Vas da nas uputite u literaturu u kojoj ste saznali izvesne pojedinosti.--Epaminonda (razgovor) 18:13, 2. avgust 2011. (CEST)
- Ako niko nema ništa protiv, odnosno ako se niko ne javi protupredlogom, biću slobodan za nekoliko sednmica promeniti deo u kojemu se tvrdi da se Desnica u Hrvatskoj spominje isključivo kao hrvatski književnik. I sam sam univerzitetski profesor, predajem i Desnicu u sklopu kroatistike, i nikad mi nije palo na pamet da prećutim njegovu nacionalnu pripadnost (sećam se njegove rečite osmrtnice na staklenim vratima zagrebačke knjižare "Naprijed" 1967), ali nema sumnje da je delovao unutar hrvatske književne scene. Primera višestruke pripadnosti ima tušta i tma, ne samo među južnim Slovenima, nije potrebno da se đapamo (i) oko Desnice. Na hrvatskoj Vikipediji je uredno naveden kao hrvatski i srpski pisac. A i hrvatski, i srpski i još neki pisci su eo ipso bili i jugoslovenski pisci, u periodu od 1918 do 1990, hteli-nehteli :). --Inoslav Bešker (razgovor) 23:37, 19. mart 2015. (CET)
- Svi kvalitetni i dobro referencirani doprinosi su naravno uvek doborodšli! Uživajte u radu, živeli :) --ANTI_PRO92 (razgovor) 00:38, 20. mart 2015. (CET)
- Ako niko nema ništa protiv, odnosno ako se niko ne javi protupredlogom, biću slobodan za nekoliko sednmica promeniti deo u kojemu se tvrdi da se Desnica u Hrvatskoj spominje isključivo kao hrvatski književnik. I sam sam univerzitetski profesor, predajem i Desnicu u sklopu kroatistike, i nikad mi nije palo na pamet da prećutim njegovu nacionalnu pripadnost (sećam se njegove rečite osmrtnice na staklenim vratima zagrebačke knjižare "Naprijed" 1967), ali nema sumnje da je delovao unutar hrvatske književne scene. Primera višestruke pripadnosti ima tušta i tma, ne samo među južnim Slovenima, nije potrebno da se đapamo (i) oko Desnice. Na hrvatskoj Vikipediji je uredno naveden kao hrvatski i srpski pisac. A i hrvatski, i srpski i još neki pisci su eo ipso bili i jugoslovenski pisci, u periodu od 1918 do 1990, hteli-nehteli :). --Inoslav Bešker (razgovor) 23:37, 19. mart 2015. (CET)