Razgovor:Koretište
| Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete da predlažete izmene u vezi sa člankom. | |||
| Pravila sadržaja
|
||
Prvi podnaslov uredi
Starosrbijance iz kosovskog pomoravlja Urošević naziva Moravcima.
Tragovi ranijih civilizacija,posebno slovenske i u okviru toga države Nemanjića,jer je ovo deo stare Srbije,prisutni su na ovim prostorima.Najznačajniji je potes Grančarica iz III i IV veka.na ovom potesu se nalaze i ostaci crkve koja je dokaѕ ranohrišćanse opustošene naseobine.Gornja morava izvorno ime joj je IZMORNIK,po predanju samo su par porodica odabrane izvlačenjem slamčice(drvce) da se spasu,ostali su izginuli do poslednjeg,braneći svoje domove...(Jovan Cvijić i M.Veselinović,zabeležili narodno predanje).Porodica koja se iz Prilepa pod najezdom osiljenih Turaka vraća na ove prostore biva primorana da islamu preda jednog brata koji se seli u Maleševo odmah po dolasku.Kuretišta koje ima 63 kuća 1897.godine U ovome je selu rođen iz čestite Srpske kuće Trajko Kovačević, više godišnji odlični srpski učitelj u Gnjilanu i po drugim mestima u Staroj Srbiji.Završio u petnaestoj klasi(školska 1888/89.godina)Prizrenske bogoslovije.Po kazivanju Zafira Popovića, u Gnjilanu su nekad bili učitelji: Pop Jovan, ded Zafirov, Pop Jovan Stanić zvani „Nevolja“ (obojica su i popovali i učiteljevali), Milan Milenković koji se docnije zapopio, pa pop Vasilije Popović stric Zafirov. Za ovim neki Kostadin iz Novog Pazara, kod koga je Zafir Popović prvi put stupio u školu kao đak. Za ovim bio je učitelj u Gnjilanu i Josif Andonović — Kovačević, iz Štipa, koji je prvi počeo predavanje pravo srpski, a dotle se učilo slovenski. Zafir Popović mi je još kazivao kako je u 1859 godini, kada je on postavljen za učitelja prošao kroz Gnjilane neki Jovan Nešković iz Srbije kao konzul Srpski, koji je išao za Carigrad i da je iz Gnjilana u pratnji pomenutog Josifa Kovačevića otišao u Kumanovo i dalje za Štip i druga mesta i da je Josif Kovačević iz Kumanova pisao kako su Turci u Kumanovu ukazali Neškoviću veliku počast i da je od kuće, u kojoj je odseo, otišao u konak jašeći na hatu koji su mu Turci iz počasti dali.Andonović-Kovačević jedan rod koji se zbog odvajanja braće sele u različite krajeve, održavali rodbinske veze. Korišćena literatura: Iz prošlosti Gnjilana,GORNjA MORAVA I IZMORNIK-Atanasije Urošević, Putne beleške po Staroj Srbiji 1871—1898,Stremljenja,Jovan Cvijić- Antropogeografski i etnogeografski spisi...