Razgovor:Pasat/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Množina je uobičajenija, dakle, bolje je "pasati" nego "pasat" (ukoliko se misli na vrstu vetrova).

--delija 23:30, 10. mart 2007. (CET)

Uobičajeniji? Po kome? Otkad je ovo validan argument (kada postoji kontraargument: u enciklopediji se teži da odrednice budu u jednini)? Uostalom, ja sam ga učio u jednini ("Pasat je...", a ne "Pasati su..."). --Φ ί λ ι π π ο ς | ⌘ 01:41, 11. mart 2007. (CET)

---

A ja sam ga učio u množini ("Pasati su . . .). Dakle, 1:1 u argumentima.

A sad ja prelazim u vođstvo:

2:1 Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika Matice Srpske - "pasati"

3:1 Vujaklijin leksikon - "pasati"

4:1 Klaićev rječnik - "pasati"

5:1 Hrvatski enciklopedijski rječnik - "pasati"

6:1 Mala enciklopedija Prosveta - "pasati"

7:1 Anićev rječnik hrvatskog jezika - "pasati"

8:1 Leksikon JLZ - "pasati"

9:1 Nova enciklopedija u boju Vuk Karadžić-Larus - "pasati"

I jedan autogol:

9:2 Obratni rečnik srpskog jezika - "pasat".

Dobro, i argumenat "tako je dogovoreno":

9:3 "Tako je dogovoreno na Vikipediji"

Ali:

10:3 - "Tako je dogovoreno" NE MOŽE se odnositi na pluralia tantum (poklade, makaze, Vlasotince, Olimpijske igre, pasati ...)

Pozdrav.

--delija 07:56, 11. mart 2007. (CET)

Ovo nije pluralija tantum --Φ ί λ ι π π ο ς | ⌘ 23:43, 11. mart 2007. (CET)

---

U redu, recimo da nije. Šta ćemo sa ostalim izvorima?

"U enciklopediji se teži da odrednice budu u jednini". U kojoj enciklopediji? U Vikipediji? Gde to piše? A ako se misli na bilo koju enciklopediju, onda to jednostavno nije tačno (kao što se vidi iz popisa izvora). Ali dobro, vidim da si odlučan, a meni se baš nešto ne ulazi u polemiku (ili, ne daj Bože, u rat izmena). Ionako gornji rezultat sve govori.

Pozdrav i bez zamere.

--delija 00:01, 12. mart 2007. (CET)

Pasati su u množini a antipasat u jednini...veoma zanimljivo. --Zrno (razgovor) 16:27, 23. avgust 2009. (CEST)Zrno