Razgovor:Pelješki most

Ime članka

Neka neko objasni zašto ime Pelješki most i zašto je članak nedavno preimenovan. Ovo nije ni hrvatska ni srpskohrvatska Vikipedija, prema tome prihvatamo da su hrvatski i srpski dva različita jezika, sa dva različita standarda. Ako ne kažemo Vin nego Beč, i ne Roma nego Rim, onda možemo dozvoliti da imamo naziv koji bolje odgovara našem jeziku, bez obzira na izvorni. I Vikipedija na engleskom jeziku most zove Pelješac Bridge (a ne Pelješ Bridge), slično i neki drugi svetski jezici, a italijanska upotrebljava svoj sopstveni istorijski naziv. Pa zašto se onda mi povodimo? Hitno vratiti ime članka na Pelješački most, kako je uostalom i u samom tekstu! Dinara2015 (razgovor) 19:41, 28. oktobar 2020. (CET)

@Dinara2015: Načelno podržavam inicijativu; da se stara varijanta članka vrati, dok se ne postigne konsenzus za preimenovanje, kako bismo izbjegli ratovanje izmjenama. Pozivam korisnike da iznesu svoje argumente i razmjene stavove na SZR. Lp. — Sadko (riječi su vjetar) 01:33, 4. avgust 2022. (CEST)

• "pelješački most" site:rs / "pelješački most" site:rs = 1,590 / 67 rezultata
• "pelješki most" site:rs / "pelješki most" site:rs = 66,600 / 6,210 rezultata

Mi na hrvatskom isto ne kažemo Beč i Rim, nego Beč i Rim. Dajte molim vas. :-) Gore su vam brojevi rezultata za "pelješački" i "pelješki" na sajtovima sa domenom .rs. -Vipz (razgovor) 03:42, 4. avgust 2022. (CEST)

Bolji primer bi bio Atina (srpski), Atena (hrvatski). Dva jezika, dva naziva za isti grad. Dinara2015 (razgovor) 23:18, 8. avgust 2022. (CEST)

To jest, pardon, Atena - i alfabeti su različiti. Dinara2015 (razgovor) 23:27, 8. avgust 2022. (CEST)

Ispravno je isključivo „pelješki”.

Neki etnici i ktetici su nastali od skraćene osnove ili osnove s drugačijim sufiksom: dubrovački, Dubrovčanin, Dubrovčanka / Dubrovkinja (od „Dubrovnik”); šibenski, Šibenčanin, Šibenka / Šibenčanka (od „Šibenik”); prištevski / prištevački, Prištevac, Prištevka (od „Priština”).

Pelješac: pelješki, Pelješka (ali: Pelješčanin).

Postoje i slučajevi nastanka od produžene osnove: zagrebački (od „Zagreb”), kozarački (od „Kozara”).

Uostalom, ako stanovnici Pelješca govore „pelješki”, ispravno je tako i nikako drugačije. Kad se govori o HR i SR toponimima, hrvatski i srpski su isti jezik, tako da primjer „Atina / Atena” ne drži vodu. O Beču i Rimu da ne govorim. — Galicijac (razgovor) 15:46, 3. februar 2024. (CET)