Razgovor:Radojka Lakić
| Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete da predlažete izmene u vezi sa člankom. | |||
| Pravila sadržaja
|
||
Prvi podnaslov uredi
Lakić Đorđa Radojka
Rođena je 12. oktobra 1917. godine u Skender-Vakufu, BiH. Otac, seoski učitelj, često se selio sa porodicom, pa je kao dijete obišla mnoga mjesta u BiH. U selu Skočici kod Zvornika i Tuzli završila je osnovnu školu. Odatle joj roditelji prelaze u Bijeljinu, gdje je pohađala šest razreda gimnazije. Pošto je vlast, da bi onemogućila napredni đački pokret u bijeljinskoj gimnaziji, ukinula više razrede, sedmi razred je završila u Sarajevu, a osmi i veliku maturu u Šapcu. Njen organizovani revolucionarni rad počinje u Bijeljini prijemom u SKOJ 1935. godine. Upisala se na Beogradski univerzitet-Tehnološki fakultet u septembru 1936., a zatim prelazi na Filozofski fakultet. Postaje član KPJ 1937. godine. U Beogradu se sa velikim žarom posvećuje revolucionarnom radu u okviru naprednog studentskog pokreta i njegovih raznih udruženja. Preko ljeta odlazi u Bijeljinu i Sarajevo. Postaje profesionalni revolucionar. Kao student bila je u teškom materijalnom položaju. Zbog nerazumijevanja roditelja za njen revolucionarni rad odbija da prima njihovu materijalnu pomoć. U decembru 1940. se zapošljava u Beogradu kao dnevničar u Pošti broj 2.
Nakon okupacije, krajem maja 1941., napušta Beograd i odlazi u Bijeljinu. Da bi izbjegla hapšenje od strane ustaša koji su je u Bijeljini kod njenih roditelja u nekoliko navrata tražili, ona po zadatku Partije odlazi u junu 1941. u Sarajevo. Po odlasku u Sarajevo sve svoje snage i sposobnosti posvećuje ilegalnom radu. Uključuje se u pripreme za ustanak. U vrijeme kada je ustaška policija u Sarajevu pohapsila niz vodećih komunista i kada su uslovi za ilegalni rad bili veoma teški, Radojka Lakić oblači muslimanski zar, često mijenja stanove i živi pod lažnim imenom. Sekretar je partijske ćelije na Baš-Čaršiji. Uhapšena je početkom septembra 1941. godine na ulici. Kod mlade djevojke, odjevene u muslimansku nošnju sa legitimacijom na ime Marije Hodak, policijski agenti su u njedrima pronašli proglase KPJ za dizanje ustanka i umnožene dijelove Istorije SKP (b).
Odvedena je u ustaški zatvor, gdje je podvrgnuta svirepom mučenju. Pošto ništa nije priznala, izvedena je na Pokretni prijeki sud. Osuđena je na smrt i strijeljana 28. septembra 1941. godine na Vracama u Sarajevu. Radojka je pokazala visoki moral komuniste. Podsmjehnula se u lice svojim dželatima, javno ignorišući njihov sud i njihovu presudu. U Sarajevu se vrlo brzo saznalo za njeno herojsko držanje, i to najprije od ustaških dželata. Sahranjena je u grobnici narodnih heroja u velikom parku u Sarajevu, a na mjestu njenog pogubljenja podignuta je spomen-ploča. Za narodnog heroja proglašena je 8. juna 1945. godine.
Srebrenik.Net— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 92.36.160.40 (razgovor • doprinosi)
Za mesto smrti ne treba da stoji NDH jer to nije bila međunarodno priznata tvorevina, već treba dodati tzv. ili međunarodno nepriznata i sl.— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 83.136.179.11 (razgovor • doprinosi)