Razgovor:Religija u Republici Srpskoj/Arhiva 1

Arhiva 1 Arhiva 2

Popis 2013. u uvodu?

Ne može sporni popis iz 2013. koji je oktroisan u Sarajevu, mimo priznanja Republike Srpske, da se okači u uvod članka. Čemu takvo podmetanje? --Željko Todorović (razgovor) 22:57, 27. oktobar 2016. (CEST) s. r.Odgovori

Pomenuti popis je odavno okačen u mnoge članke o Republici Srpskoj, vjeruj mi bio sam protiv toga i sada sam i upravo zbog toga se navodi kao "Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine", a ne kao "službeni rezultati popisa". Kada bude uklonjen iz svih članaka biće i iz ovog. Ako nekad vlada Srpske, koja baš i nije nešto zaineresovana za tu temu, objavi našu verziju rezultata, prvi ću ih ubaciti u sve članke.--Sarajlija! (razgovor) 23:09, 27. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Objašnjenje ti je tanko. Ti si popis stavio u uvod, na sam vrh članka, a ne u sadržaj članka. Nema tu „njihove“ i „naše“ verzije popisa, jednostavno osporeni popis nema enciklopedijski kvalitet da stoji na vrhu članka i to pogotovo da obrađuje tematiku Republike Srpske, iste one koja ne priznaje popis. Nevjerovatno. --Željko Todorović (razgovor) 00:12, 28. oktobar 2016. (CEST) s. r.Odgovori
E sad shvatam zašto si mi dao minimalnu ocenu na takmičenju o Srpskoj, zato što sam uneo "pogrešan popis" u demografija Republike Srpske :). Kako Bih funkcioniše tako funkcionišu i popisi. Znači kad Banjaluka izbaci svoj popis unećemo i taj. To je na žalost sudbina ovakve Bosne i Hercegovine. I ja ću nastaviti da unosim popis, kao što sam uneo za 80 teritorije Srbije tako ću uneti popis i za Srpsku, ovaj trenutni koji imamo, a kad Banja luka izbaci svoj onda ću i taj. Svakako je bolje da stoje ti podaci nego podaci iz 1991. godine kada je demografija npr. Višegrada promenjena za 90 posto.--Marko Stanojević (razgovor) 00:31, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Imenjače, moja podrška. Da ne bi nastavljali bespotrebnu raspravu, dakle, kad iz uvodnog dijela članaka o svim opštinama i većim naseljenim mjestima u Republici Srpskoj, bude uklonjen "oktroisani sarajevski popis", kad pomenuti popis bude uklonjen iz uvoda članka o glavnom gradu Republike Srpske, administrativnom centru Republike Srpske, članku o samoj Republici Srpskoj, tad će bit' uklonjen i ovdje, a do tad ostaje onako kako je napisano. Lijep pozdrav.--Sarajlija! (razgovor) 00:39, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

BIH ne funkcioniše. Ali Republika Srpska i Federacija funkcionišu. Ovi iz Malog Teherana, Sarajeva, što stalno forsiraju nekakvu multietničnost (koja ne postoji u Federaciji) dodali su 200 hiljada ljudi koji eto ne postoje, u jednom stanu popisali čak 70 ljudi [1]. Pa gde to ima?--Soundwaweserb (razgovor) 00:40, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Da li BiH funkcioniše ili ne funkcioniše, sigurno nije tema ovog članka. Mi koji živimo u jednom od dva entiteta, distriktu, ili nekom od deset kantona, pomenute BiH, odlično znamo kakvo je stanje. Popis je izvršen, Srpska je učestvovala u njemu, a onda je nažalost, vlada Srpske poklonila kontrolu nad popisnim materijalom drugom konstitutivnom narodu. Rezultati su objavljeni, uneseni na vikipediju, ako se nekad objave rezultati iz Laktaša biće i oni uneseni, ako se objave rezultati iz Ljubuškog i njih unosimo, ako Brka, kod Brčkog objavi rezultate i oni će bit uneseni, pa će bit' zadovoljeni svi. S obzirom da ja ne vrijeđam ničiji grad, ničiji državu, ničiju zemlju, regiju ili bilo šta, zamolio bih korisnika pod imenom Soundwaweserb, da prestane da vrijeđa moj grad, i ako je moguće da obiđeš članke koje ja pišem, ovo shvati kao molbu, jer znamo na šta može izać' kad ti kreneš da sprovodiš to svoje.--Sarajlija! (razgovor) 01:01, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

To je činjenica, nije uvreda. Razdvoji kanton Sarajevo od Istočnog Sarajeva, to više nisu isti gradovi, to više nije ono Sarajevo od pre marta 1992. Ja ne znam šta ti zamišljaš, ne možeš zabraniti da govorimo istinu, imam pravo na svoje mišljenje. Bolje malo prouči pravila na Vikipediji, nema ovde članci koje ja pišem ili moji članci, svi imamo pravo da komentarišemo. Meni je žao što si se ti našao prozvanim ovde, nisam mislio na tebe lično i boli me uvo za tvoje mišljenje.--Soundwaweserb (razgovor) 01:10, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Vas dvojica imenjaka ste mi previše naivni večeras. Kao vi ne znate šta je uvod, ne znate da se konkretne stvari pišu u sadržaju članka. Obje verzije popisa će biti provjereni izvori, ali ne mogu se uvodi zatrpavati nekakvim statističkim podacima zbog nečijeg neznanja. Ako autor članka ne zna drugačije formulisati uvod, neka odmori dan, pa pokuša ponovo. --Željko Todorović (razgovor) 01:17, 28. oktobar 2016. (CEST) s. r.Odgovori

Frajeru, razguli onda ako te boli uvo. I prestani da pametuješ, shvati da nemaš pojma o pojmu, nemaš pojma ni o Sarajevu ni o Istočnom Sarajevu, ni o Kantonu Sarajevo. Nemaš pojma o martu 1992, nemaš pojma ni kako je podijeljeno Sarajevo, ni kako je bilo podjeljeno u tom istom martu te iste godine. Činjenica je isto tako da si ti jedan veliki smor i davež, činjenica je da to misli pola ove vikipedije, al' neće ljudi da se svađaju i da troše živce na tebe. Činjenica je, da ni ja ne znam što se spuštam na tvoj nivo, komentariši šta 'oćeš, iznosi mišljenje, boli me ćošak od lakta i za tebe i tvoje mišljenje od sad, pa nadalje i ubuduće.

Željko (ne obaziri se na prvi dio teksta, to je uzročna reakcija, na pojavu ovog gore), iz čega si ti izveo te zaključke, ja stvarno ne razumijem. Nit' je neko rekao, da ne zna šta je uvod, nit' je taj isti uvod pretrpan. Dodata je jedna rečenica, samo jedna. Kao što stoji u uvodu apsolutno svakog članka o bilo kojoj opštini ili gradu, koji postoji na vikipediji na srpskom jeziku, tako stoji i u našim opštinama. Rezultati popisa su službeni, jesu naduvani, jesu lažirani, jesu netačni, ali su službeni. Rezultati su službeni za Agenciju za statistiku Bosne i Hercegovine, i to je navedeno. Ti ili ne vidiš, ili nećeš da vidiš da nigdje ne piše, da su ovo službeni rezultati za Republiku Srpsku, ili službeni rezultati Republike Srpske, ili bilo šta slično. U svakom članku stoji da su ovo podaci, jedne agencije za Republiku Srpsku, ako ćemo tvojom logikom, Republika Srpska, ili bilo koja država, ne bi smjela da prihvati bilo kakve podatke, o bilo čemu, koje nije uradila agencija koja nije domaća. Ako nekad izađu podaci koji nama odgovaraju, biće ubačeni. I ja stvarno ne vidim dalju poentu ovih rasprava. U ostalom, ako je ovo toliki problem, ajde onda fino da se napiše članak o Lažiranom popisu iz 2013, da u tom članku stoji da su podaci naduvani, da nisu tačni ,da ga Srpska ne priznaje, i da se to sve potkrijepi odlukama vlade RS, i NSRS.--Sarajlija! (razgovor) 01:58, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Činjenica je da ste vi poprilično izgubili kompas u ovoj diskusiji. Ovo je Vikipedija, a ne politički forum. Mi sledimo i prenosimo validne izvore, a ne logičke zaključke pojedinaca. Podaci vezano za popis 2013. referencirani su odgovarajućim izvorom koji taj broj potvrđuje. A ako taj izvor tvrdi nešto, po difoltu ne mora da znači i da je to dogma i apsolutno tačna informacija. Ko nađe drugi podatak neka stavi i njega uz odgovarajuću referencu, i problem rešen. I shvatite već jednom da Vikipedija sledi izvore, a ne izvlači zaključke. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 12:31, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Uvod se ne referencira nego se formuliše da liči na nešto. Sada mi kao trebamo u uvod naturiti i rezultate Republike Srpske, pa možda i objašnjavati pozadinu zašto imamo dvije verzije. Kako da ne. Došli svi juče pa ne znamo šta je uvod, a šta sadržaj članka sa provjerenim izvorima. --Željko Todorović (razgovor) 14:05, 28. oktobar 2016. (CEST) s. r.Odgovori
A uvod se formuliše..... zanimljivo. Pa evo predlažem da umesto statističkih podataka u uvod stavi par rečenica o pokrštavanju Slovena --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:30, 28. oktobar 2016. (CEST)Odgovori

Tzv. eparhija u egzilu

Posljednji unos nije nikako dobar. Nema bivši episkop Artemije nikakvih 120 monaških i mirskih sveštenoslužitelja niti je svojevremeno „vodio sporove bez presedana”. Ima ljude koji se oblače u mantije i nešto kade isto kao što radi tzv. CPC po Crnoj Gori. Nije on razriješen zbog nekog junačkog sukoba sa Sinodom niti su njegova lica po Republici Srpskoj neki „horepiskopi”, jeromonasi, protosinđeli i jerođakoni. Niti neki „katakombni manastir” može biti u KANONSKOJ nadležnosti jedne nekanonske, paracrkvene strukture?! --Željko Todorović (razgovor) 18:06, 25. avgust 2019. (CEST) s. r.Odgovori

Ne slažemo se, nije bitno lično mišljenje, već činjenice. Religija nije samo ono što je službeno, već i nepriznato, a ako ga ima svakako da treba da stoji u članku. Taj dio je napisan na osnovu podataka koji su službeni. A vladika Artemije je kroz svoje djelovanje pokazao odnos prema svetinjama SPC i narodu, a narod mu to uzvratio.--—  Marko   Marja nović   20:25, 19. oktobar 2019. (CEST)Odgovori

Ja sam zarad čitalaca ove enciklopedije osporio sadržaj u tom odjeljku. Te „činjenice” po kojima su tzv. eparhije u egzilu, crnogorske, bosanske, hrvatske itd. pravoslavne crkve izjednačene sa kanonskom Crkvom jer „religija nije samo ono što je službeno” (bog je u srcu, jel?) ne pripadaju enciklopediji i GIP-u već isključivo stranicama za razgovor. Bivši i raščinjeni episkop Artemije je vođa raskolničke zajednice kakvih ima desetine i stotine okolo pravoslavlja, a ipak je samo jedna Pravoslavna crkva. I monaško ime „Artemije” i dalje ovdje koristimo jer je takvo prepoznatljivo u upotrebi, ali je činjenica da je isključenjem iz Crkve on izgubio i to duhovno ime koje mu je Crkva dala. --Željko Todorović (razgovor) 20:48, 19. oktobar 2019. (CEST) s. r.Odgovori
Stavovi SPC su samo jedni od stavova i svakako nisu jedini. Sa aspekta sekularne države (SPC nije zvanična crkva u RS kao Islam u SA recimo?) Artemijini sledbenici su podjednako NGO koliko i SPC. A sa aspekta opisivanja veroispovesti ljudi u nekoj državi, on je podjednako enciklopedijska tema koliko i SPC, jer podpada pod opisivanu temu, dakle ono u šta ljudi religijski veruju. Ukoliko opisuje temu nepristrasno, enciklopedija ne sme da zauzima nikakve strane i piše nečije verzije priče. Tj. treba da piše verzije priče sviju. --ANTI_PRO (razgovor) 21:54, 19. oktobar 2019. (CEST)Odgovori


Zamolio bih dotične urednike da završimo sa ovom temom. Željko Todorović, ANTI_PRO, tekst o Eparhiji raško-prizrenskoj u egzilu, je napisan i mjesto mu je u ovom tekstu. Tekst je napisan u okviru pasusa NEKANONSKO PRAVOSLAVLjE. Ukoliko nekome nije jasno šta taj pojam znači, evo kopiraću prvu rečenicu iz teksta "Nekanonsko pravoslavlje ili alternativno pravoslavlje je naziv za različite vjerske jurisdikcije, grupe i zajednice koje sebe smatraju pravoslavnim, a koje zbog crkveno-kanonskih i istorijskih prilika nisu priznate od strane pravoslavnih pomjesnih crkava i ne nalaze se sa njima u kanonskom opštenju. " Ukoliko opet neko nije pročitao naziv članka on glasi "Religija u Republici Srpskoj", i svaka vjerska organizacija koja ima svoje sljedbenike u Republici Srpskoj će ovdje naći mjesto, i već je našla. Ukoliko sutra Miraševa nvo cpc osnuje eparhiju u Srpskoj i ona će biti zastupljena. Dalje, u tekstu se iznosi činjenično stanje, problem, ekskomunikacija, nekanonsko djelovanje, sadašnji položaj i status i položaj u Srpskoj. Zamolio bih da se lični stavovi, koji su irelevantni zadrže za sebe i da mi se predoči konkretan problem. dakle, svaki komentar izuzev...Ovaj pasus nije u redu zbog toga i toga...nije potreban i napisan je bez ikakvog razloga. Hoću konkretno, to i to. Svaki privatni razlog, lično mišljenje, lični stav ću "sinovati" i obratiti se administratorima! Srdačan pozdrav.--—  Marko   Marja nović   23:18, 11. januar 2020. (CET)Odgovori

Nije sporno da u članku o religiji budu spomenute ako treba i sve marginalne vjerske zajednice. Ovdje je sporno što je napisan hvalospjev. Zašto ljude/laike koji se u CG oblače u mantije i uzvikuju da su Crnogorci zovemo tzv. i szv. sveštenicima i episkopima, a ovdje treba takve laike koji uzvikuju da su Srbi/srbende da zovemo monasima, sveštenicima, episkopima, „horepiskopima”... Od ranije stoji primjedba da se kroz tekst provlači da je raščinjeni episkop neka žrtva Sinoda. Samozvana „sveštena” lica koja zadovoljavaju „duhovne potrebe vjernog naroda” nisu nikakvi jeromonasi, sinđeli koji služe liturgije po manastirima. A i G. G. preosvećena titulatura baš pripada tekstu ovakve enciklopedije. --Željko Todorović (razgovor) 00:46, 12. januar 2020. (CET) s. r.Odgovori

Vrati me na stranicu „Религија у Републици Српској/Архива 1”.