Разум и осећајност (film)

историјска драма из 1995. у режији Анга Лија

Razum i osećajnost je istorijska drama iz 1995. u režiji Anga Lija, zasnovana na istoimenom romanu Džejn Ostin iz 1811. godine. Ema Tompson je napisala scenario. Uloge tumače Ema Tompson (Elinor Dešvud), dok Kejt Vinslet igra Elinorinu mlađu sestru Marijanu. Priča prati sestre Dešvud, članice bogate engleske plemićke porodice, koje moraju da se nose sa okolnostima iznenadne neimaštine. Primorani su da traže finansijsku sigurnost kroz brak. Hju Grant i Alan Rikman igraju prosce.

Razum i osećajnost
Izvorni naslovSense and Sensibility
Žanristorijska drama
RežijaAng Li
ScenarioEma Tompson
ProducentLindsi Doran
Džejms Šamus
Temelji se naSense and Sensibility - Džejn Ostin
Glavne ulogeEma Tompson
Alan Rikman
Kejt Vinslet
Hju Grant
MuzikaPatrik Dojl
SnimateljRobi Rajan
MontažaDžonatan Moris
Studio
  • Columbia Pictures
  • Good Machine
  • Mirage Enterprises
DistributerSony Pictures Releasing
Godina1995.
Trajanje136 minuta
Zemlja UK
 SAD
Jezikengleski
Budžet16 miliona dolara
Zarada135 miliona dolara
IMDb veza

Producent Lindsi Doran, dugogodišnja ljubiteljka romana Džejn Ostin, angažovala je Tompsona da napiše scenario. Provela je pet godina praveći brojne revizije, kontinuirano radeći na scenariju između drugih filmova, kao i na produkciji samog filma. Studiji su bili nervozni što je scenaristkinja Tompson prvi put pisala scenario ali je Columbia Pictures pristala da distribuira film. Iako je u početku nameravala da druga glumica glumi Elinor, Tompson je na kraju preuzela ulogu. Tompsonov scenario je preuveličao bogatstvo porodice Dašvud kako bi njihove kasnije scene siromaštva učinili očiglednijim savremenoj publici. Takođe je promenio osobine muških tragova kako bi ih učinio privlačnijim savremenim gledaocima. Različite karakteristike Elinor i Marijane bile su naglašene kroz slike i izmišljene scene. Li je izabran za reditelja, kako zbog svog rada u filmu The Vedding Bankuet iz 1993. godine, tako i zato što je Doran verovao da će pomoći da se film dopadne široj publici. Li je dobio budžet od 16 miliona dolara.

Razum i osećajnost je premijerno prikazan 13. decembra 1995. u Sjedinjenim Državama. Film je ostvario komercijalnu uspeh sa zaradom od 135 miliona dolara širom sveta. Po izlasku film je dobio izuzetno pozitivne kritike i mnoga priznanja, uključujući tri nagrade i jedanaest nominacija na filmskim nagradama Britanske akademije 1995. godine. Uz to je dobio i sedam nominacija za Oskara, uključujući nominacije za najbolji film i najbolju glumicu. Tompson je dobila nagradu za najbolji adaptirani scenario, postavši jedina osoba koja je osvojila Oskara i za glumu i za scenario. Razum i osećajnost su doprineli ponovnom porastu popularnosti književnih dela Ostin i doveli do mnogo više produkcija u sličnim žanrovima. I dalje je prepoznata kao jedna od najboljih adaptacija Ostinovih dela svih vremena.[1]

Priča uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Kada gospodin Dešvud umre, njegovoj ženi i tri ćerke — Elinor, Marijana i Margaret — ostaje nasledstvo od samo 500 funti godišnje; najveći deo njegovog imanja, Norland Park, prepušten je njegovom sinu Džonu iz prethodnog braka. Džon i njegova pohlepna, snobovska žena Fani odmah se smeštaju u veliku kuću; Fani poziva svog brata Edvarda Ferarsa da ostane sa njima. Ona se brine zbog prijateljstva između Edvarda i Elinor, verujući da on može bolje, i čini sve što može da spreči da se to pretvori u romantičnu privrženost.

Ser Džon Midlton, rođak udovice gđe. Dešvud, nudi joj malu vikendicu na svom imanju, Barton Park u Devonširu. Ona i njene ćerke se useljavaju i česti su gosti u Barton Parku. Marijana upoznaje starijeg pukovnika Brendona, koji se zaljubljuje u nju na prvi pogled. Konkurencija za njene naklonosti je smeli Džon Viloubi, u koga se Marijana zaljubljuje. Ujutro kada ona očekuje da joj predloži brak, on umesto toga žurno odlazi u London. Bez znanja porodice Dašvud, Brendonova štićenica Bet, vanbračna ćerka njegove bivše ljubavi Elize, trudna je sa Vilobijevim detetom; Vilobijeva tetka, ledi Alen, razbaštinila ga je nakon što je otkrila.

Svekrva ser Džona, gđa. Dženings, poziva svoju ćerku i zeta, gospodina i gospođu Palmer, u posetu. Sa sobom donose osiromašenu Lusi Stil. Lusi se poverava Elinor da su ona i Edvard bili tajno vereni pet godina, čime su razbijene Elinorine nade u budućnost sa njim. Gospođa. Dženings vodi Lusi, Elinor i Marijanu u London, gde na balu upoznaju Viloubija. On ih jedva primećuje a oni saznaju da je veren sa izuzetno bogatom gospođicom Grej. Marijana je neutešna. Na videlo izlazi i veridba Edvarda i Lusi. Edvardova majka zahteva da raskine veridbu. Kada časno odbije, njegovo bogatstvo mu se oduzima i daje njegovom mlađem bratu Robertu.

Na putu kući u Devonšir, Elinor i Marijana zaustavljaju se da prenoće na seoskom imanju Palmerovih, koji žive u blizini Viloubija. Marijana ne može da odoli da ne ode da vidi Vilobijevo imanje i prelazi dug put po jakoj kiši da bi to učinila. Kao rezultat toga, ona se ozbiljno razboli i Elinor ju je vratila u zdravlje nakon što ju je spasao pukovnik Brendon. Marijana se oporavlja, a sestre se vraćaju kući. Saznaju da je gospođica Stil postala gđa. Ferars i pretpostaviti da se udala za Edvarda. Međutim, Edvard stiže da objasni da se gospođica Stil neočekivano udala za Roberta Ferarsa i Edvard je tako oslobođen veridbi. Edvard zaprosi Elinor i postaje vikar, dok se Marijana udaje za pukovnika Brendona.

Glumačka podela uredi

  • Ema Tompson kao Elinor Dešvud
  • Kejt Vinslet kao Marijana Dešvud
  • Alan Rikman kao pukovnik Brendon
  • Imodžen Stabs kao Lusi Stil
  • Hju Grant kao Edvard Ferars
  • Greg Vajz kao Džon Viloubi
  • Džema Džouns kao gđa.Dešvud
  • Harijet Volter kao Fani Dešvud
  • Džejms Flit kao Džon Dešvud
  • Hju Lori kao gospodin Palmer
  • Imelda Stonton kao Šarlot Palmer
  • Robert Hardi kao ser Džon Midlton
  • Elizabet Sprigs kao gđa. Dženings
  • Tom Vilkinson kao gospodin Dešvud
  • Emilie Fransoa kao Margaret Dešvud
  • Ričard Lamsden kao Robert Ferars

Reference uredi

  1. ^ Flavin 2004, str. 42.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi