Роња, разбојничка кћи (roman)
Ronja, razbojnička kći (originalni naziv Ronja, rövardotter) je roman švedske spisateljice Adstrid Lindgren prvi put objavljen 1981. godine.[1] U ovom delu Astrid Lindgren je dala moderniju verziju Pipi Duge Čarape, svoje prve junakinje čije je avanture opisala u pričama kojima je stekla veliku popularnost.
| Ronja, razbojnička kći | |
|---|---|
 Korice knjige Ronja, razbojnička kći | |
| Nastanak i sadržaj | |
| Orig. naslov | Ronja, rövardotter |
| Autor | Astrid Lindgren |
| Zemlja |  Švedska |
| Jezik | Švedski |
| Žanr / vrsta dela | roman |
| Izdavanje | |
| Datum | 1981. |
Ronja je zamišljena kao junakinja koja pleni živim, ratobornim i slobodoljubivim duhom. Njoj je najvažnija borba za istinu, nesputanost i pravo na izbor. Kao i pre nje Pipi i drugi junaci švedske spisateljice, Ronja razbija stereotipe o nežnim i nejakim princezama, već govori o divljem, slobodnom životu, jedinstvu sa prirodom i drugim bićima i, najzad, o žrtvovanju za ljubav i slobodu. Roman obiluje opisima doživljaja u prirodi, kao što su lov, jahanje divljih konja i život u pećini.
Radnja
uredi
Ronja je ćerka jedinica šumskog razbojnika Matisa. Sa majkom Luvis i družinom razbojnika, koji su, ma koliko surovi, uvek bili nežni prema devojčici, živi u zamku u šumi. Devojčica živih crnih čiju i neukrotive crne kose, polako istražuje svet, ali vrlo brzo uči da u šumi vrebaju opasnosti kao što su bauci ili harpije. Roditelji su je učili da su bauci opasni samo ako ih se neko plaši i tako „Ronja nije radila ništa drugo samo se čuvala onoga što je opasno i vežbala da se ne plaši“. Istražujući svet, ali i zamak i kojem je odrasla, radoznala i neustrašiva Ronja je došla do Paklene provalije, mesta koje se otvorilo kada je udrio grom na dan njenog rođenja. Tako je upoznala Birka, sina razbojnika sa kojim je Ronjin otac bio u velikom neprijateljstvu. Ronja, međutim, ne želi da bude razbojnički vođa kako je njen otac očekivao. Ronja i Birk se zbližavaju, a ljubav i prijateljstvo ih teraju da pobegnu u šumu i da žive u pećini, uzimajući od prirode ono što im je potrebno. Zahvaljujući njihovoj upornosti i hrabrosti, postepeno i njuhovi raditelji zaboravljaju na neprijateljstvo.
Recepcija i kritike
urediLik Ronje je stvorio drugačiji pogled na odrastanje devojčica: „Zar nisu postojale negdje u knjigama djevojčice poput mene? Neke koje nisu bile 'fine', koje nisu nosile haljine, koje nisu poznavale pravila bontona i govorile strane jezike, koje trče slobodno, koje se nisu htjele udati, neke koje strastveno izražavaju svoja mišljenja, koje su pod svjetlom male svijeće gledale tele kako prvi puta u životu pokušava hodati (neuspješno), neke s krastama na koljenima, koje znaju kako se sade krumpiri i kada cvjetaju jorgovani?“[2]
Ipak, u nekim prikazima, govori se i o melanholičnom pogledu na dečiju slobodu: „Naime, element fantastičnog u romanu Ronja, razbojnička kći poglavito je povezan sa motivima prirode i šume i ima veliku ulogu u konstruisanju likova dece i vizije njihove emancipacije. Oni moć i kontrolu nad sopstvenim sudbinama uglavnom uspostavljaju izdvajanjem, ignorisanjem ili naprosto potpunom drugošću u odnosu na svet društvene stvarnosti. Time se ono što je najprivlačnije u prozi ove autorke – osebujan karakter deteta protagoniste/protagonistkinje – može interpretirati kao izvor temeljne idejno-poetičke dileme – da li je svet po meri deteta isključivo onaj izvan društvene stvarnosti?“[3]
Filmske, TV ili pozorišne adaptacije
urediPreko servisa Amazon Video 2017. godine postala je dostupna prva sezona serije Ronja, the robbers dauther[4]
Reference
uredi- ^ Lindgren, Astrid (2016). Ronja, razbojnička kći (3. doštampano izd. izd.). Beograd: Odiseja. ISBN 9788677200442.
- ^ Perić, Ivana. „Jedna Ronja koja je promijenila sve”. Libela portal o rodu, spolu i demokraciji. Pristupljeno 25. 3. 2021.
- ^ Lalatović, Jelena. „Astrid Lindgren, autorka pobunjenih junakinja”. Mini Bookvica. Pristupljeno 25. 3. 2021.
- ^ „Serija 'Ronja, razbojnička kći' dostupna za strimovanje”. Dosije X. Pristupljeno 25. 3. 2021.