Rudnik Kovin nalazi se u Južnom Banatu, 8 km južno od sela Gaj, neposredno pored naselja Malo Bavanište, opština Kovin, regionalni centar – Pančevo, najbliži grad – Smederevo, na svega 11 km od Kovina, povezan mostom preko Dunava.

Rudnik Kovin
Rudnik Kovin.jpg
Tipdržavni
LokacijaKovin, Srbija

Istorijat razvoja rudnika uredi

Istražni radovi na prostoru rudnika započeti su 1976. godine, a iskop uglja je otpočeo 1995. godine. Ugalj se vadi sa dna jezera koje je povezano sa Dunavom, i predstavlja jedinstvenu podvodnu eksploataciju uglja na svetu. Privredno društvo za podvodnu eksploataciju uglja izdvojeno je 1. jula 2005. godine iz sastava Elektroprivrede Srbije i od tada posluje kao samostalno tržišno orijentisano preduzeće.

Eksploatacija uredi

Ugalj dobijen podvodnom eksploatacijom je klase Ligniti namenjen je za široku i industrijsku potrošnju. Prodaje se u klasama: komad-kocka, orah, grah, i dorađeni grah i prosečne je toplotne vrednosti od 11000 kJ/kg. Prodaje se i šljunak kao nusproizvod dobijen pri iskopu uglja u sledećim oblicima:

  • prirodna mešavina šljunka (čist šljunak)
  • šljunak negarantovanog kvaliteta (prljav šljunak)

Eksploatacija uglja je specifična, ai tehnologija eksploatacije je jedinstvena u svetu. O sličnim tehnologijama, sa ovim tipom bagera postoje u eksploataciji rečnih sam jezerskih nanosa i u priobaljima mora, ili eksploatacije uglja ima samo U Kovinu. Za sada, se eksploatiše sa više od 200 000t komercijalnog uglja na godišnjem nivou, a u izradi je da se dostigne cifra od 250-300 000t uglja godišnje.

Novija istraživanja uredi

Na osnovu istraživanja potvrđeno je da se na širem području ležišta sam u njegovim dubljim delovima nalaze rezerve, koje se procenjuju na dodatnih, oko 180 miliona tona uglja. Sa ranijim istraživanjima da su i u svetkim razmerama respektabilne količestva od 400 miliona tona kvalitetnog lignita. Analize govore da je toplotna vrednost uglja U ležištu oko 8200kJ / kg, a ugalj dobijen eksploatacijom, usled transporta vodom, dobija na kalorijskoj vrednosti čak do 50%, na godišnjem nivou je njegova vrednost radim 1200kJ / kg.[1]

Oprema koja se koristi uredi

Ovaj rudnik u Kovinu je jedinstven u Evropi , u kome se ugalj vadi sa dna Dunava, uz pomoć plovnog bagera, karakteriše i savremena oprema nemačkog proizvođača. Bager firmi "Orštajn" sklapan je 1991. godine u Novom Sadu. Ostala mehanizacija takoće je iz uvoza ili je poreklom se od evropskih podizvođača. Bager je i brod, sa katarkom dugom 58 m. Katarka nosi rezervni točak, koji sa dubine od 6-45 m ispod vode otkopava sloj uglja. Pomoćna Mehanizacija je standardna, tu su buldožeri, utovarne lopate i slična oprema. Eksploatacija uglja nastaje posle šta se otkopa sloj otkrivke, koji je u proseku dvadesetak meters iza otkrivenog sloja. Bager ѕatim otkopava ugalj iz jezera rotorom sam usisava pumpama,te ga transportuje hidrauličkim putem kroz cevovod do klasirnice za ugalj, na kojoj se najpre ugalj odvaja od vode, kao čvrsta supstanca, a onda se razdvaja u razne granulat. Ugalj, se razdvaja u nekoliko frakcija po granulometrijskom sastavu - kocka, orah po grah.[2]

Reference uredi

  1. ^ „Pokrajinski sekretat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj”. Arhivirano iz originala 26. 08. 2019. g. Pristupljeno 19. 05. 2017. 
  2. ^ Rudnik Kovin