Rudnik žive Šuplja stena

Rudnik žive Šuplja stena je rudnik koji se nekada bavio eksploatacijom žive, ali je već nekoliko decenija ugašen.

Ruševine Žrnova

Istorija uredi

Rudnik Šuplja stena nalazi se na Avali, nedaleko od Beograda. Nastao je u šupljinama koje su iskopavali prvi rudari na ovom području. Pretpostavlja se da su Kelti rudarili ispod Avale u poslednja tri veka stare ere, a Rimljani su započeli u novom veku. Srpski vladari su tek u 14. i 15. veku na ovom području počeli da se bave rudarstvom na ozbiljan način, pa su unajmili Sase da tragaju za dragocenom rudom, ali nisu uspeli. Rudnik je bio osnova bogatstva mnogim civilizacijama i narodima, najviše zahvaljujući dragocenoj crvenoj boji, koja je dobijena od živine rude cinabarita. Na ravnici ispred rudnika nekada se nalazila i topionica. Prva iskopavanja počela su 1885. godine. Rude je bilo dosta i istopljena je prva količina žive ali nije dobro prošla na tržištu pa je rudnik prestao da radi. Sredinom 20. veka istraživanja geologa i rudara ukazuju na znatne količine cinabarita i drugih minerala u Šupljoj steni pa je rudnik pušten u rad 1968. godine, ali je zbog političkih i samoupravnih razloga zatvoren je 1972. godine. Postrojenja su rasturena, a velika količina rude je ostala pod zemljom.[1]

Primena rudnika danas uredi

U nekadašnjem rudniku “Šuplja stena” nalazi se pećina koja je približno stara kao i Avala, a nastala je u vreme vulkanske aktivnosti i izdizanja ovog terena. Ova pećina je zanimljiva kao prirodna retkost. Nekadašnji rudnik je zamenjen izgradnjom sportskog rekreativnog centra. Izgradnja je počela 1947. godine a završena je 1976. godine. To je kompleks na površini od 140.000 kvadratnih metara. Šuplja stena je kao sportski kompleks funkcionalna od 1992. godine, kada je odlukom Vlade Srbije mesto pretvoreno u kamp za izbegla i raseljena lica, nakon izbijanja jugoslovenskih ratova. Odmaralište je obnovljeno 2012. godine i ponovo otvoreno. Ceo kompleks, planinarsko-sportsko-rekreativnog i turističkog karaktera, pogodan je za višednevne boravke, upražnjavanje velikog broja sportova i za izlete prema vrhu i okolini. U blizini doma se nalaze dva spomenika posvećena Karađorđevom vojvodi Vasi Čarapiću: u bronzi, pored male kuće, rad vajara Dušana Nikolića i u drvetu, izrezbarenog sa prizorima iz prvog srpskog ustanka, rad narodnog vajara Bogosava Živkovića, koji se nalazi nedaleko od doma. Na mestu tog spomenika, stajao je do pre dvadeset godina poslednji od šest brestova ispod koga je tadašnji knez Vasa Čarapić okupljao narod podavalskih sela i pozivao ga na ustanak protiv Turaka.

Reference uredi

  1. ^ Petar Jovanović (2007).Rudarstvo na tlu Srbije: Od paleolita do sredine 20. veka, Book 1.Beograd: Jugoslovenska inženjerska akademija.