Ružica Petrović, udata Crepić, bila je telegrafistkinja, službenica Beogradske direkcije pošta, morzista, žena činovnik koja je 28. jula 1914. dešifrovala telegram ministra spoljnih poslova Austrougarske grofa Leopolda Bertolda o objavi rata Srbiji. Rođena je 1893. godine u Kragujevcu gde je završila dva razreda Učiteljske škole. Prijavila se za Poštansko-telegrafsku školu 1912. godine koju je uspešno završila i iste godine se prijavljuje za privremenog poštara pri poštansko-telegrafskoj stanici u Kragujevcu, određena za rad samo na armisjkim linijama. Kasnije je premeštena u Beogradsku direkciju pošta i telegrafa. Kada je Naša pošta, decembra 1931. godine, objavila da će značajna novčana nagrada od 150 dinara otići u ruke onom telegrafisti koji dokaže da je 28. jula 1914. dešifrovao telegram o objavi rata Srbiji, tek tada se saznalo da se iza iza ovog čina nalazi Ružica. Kasnije će priznati da njen motiv nije bilo materijalno priznanje, niti slava. Želela je samo da stručnost i hrabrost svih njenih kolega, koji su u tim ratnim danima svakodnevno primali važne zapise.[1][2]

Telegram uredi

 
Telegram Grofa Bertolda koji je Nikola Pašić primio u hotelu „Evropa” 28. jula 1914. Unesko je 2015. godine doneo odluku da se Telegram objave rata Austrougarske Srbiji u Međunarodni registar „Sećanje sveta”.[3]

Čuveni dokument kojim je Srbiji objavljen rat bio je u formi običnog, a ne diplomatskog i putovao je od Beča preko Pešte. Najpre je stigao na adresu Glavne pošte u Beogradu, ali ju je telegrafista poslao u Kragujevac, gde je upravnik bio Vlada Dimitrijević, a šef telegrafa Vrhovne komande Marko Protić. Na pitanje ko od kragujevačkih telegrafista najbolje na sluh prima telegrame pisane latinicom, jedino je Ružica mogla da da potvrdan odgovor.[4]

Ružica ga je ispravno dešifrovala i prosledila u Niš, pravo predsedniku srpske Vlade Nikoli Pašiću.[5] Telegram objave krvavog sukoba, čiji se original čuva u Arhivu Srbije je glasio: „Kraljevskom ministru inostranih dela u Nišu Kraljevska Vlada Srbije nije na zadovoljavajući način odgovorila na notu datiranu 23. julom 1914. godine, koju joj je predao austrougarski poslanik u Beogradu, zbog čega Carska i Kraljevska Vlada nalazi da je prinuđena da se osloni na silu oružja radi očuvanja svojih prava i interesa. Od ovog trenutka Austrougarska se smatra u ratu sa Srbijom. Ministar inostranih dela Austrougarske, grof Bertold”.[6]

U 2014, godini obeležavanja veka od početka Velikog rata, pripremljena je i izložba „Jedinice veze srpske vojske u Prvom svetskom ratu”, čiji je autor bila kustos PTT muzeja Ljiljana Đorđević. Upravo je ona istakla da je Ružica Petrović-Crepić bila izvrsni morzista i osoba koja je jedina na sluh mogla da primi telegrame pisane latinicom. Ona je, potvrdila je, primila ratni dokument i na njemu se nalazi paraf koji to dokazuje.[1][7]

Reference uredi

  1. ^ a b „Žena koja je dešifrovala objavu rata Srbiji”. www.novosti.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2019-03-08. 
  2. ^ Dalibor (2016-10-13). „Prvi svetski rat počeo je u odbranom Beograda 28. jula 1914.”. RASEN (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 18. 02. 2019. g. Pristupljeno 2019-03-08. 
  3. ^ Telegram austrougarske objave rata Srbiji u registru Uneska, Politika, 18. decembar 2015.
  4. ^ „Obeležavanje stogodišnjice Velikog rata”. www.srpskenovinecg.com. Pristupljeno 2019-03-08. 
  5. ^ vidovdaN (2017-10-12). „Veliki ratni doprinos srpske pošte”. Vidovdan Magazin (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2019-03-08. 
  6. ^ Magacin (2015-09-02). „Ružica Petrović-Crepić – žena koja je dešifrovala objavu rata Srbiji”. Magacin (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2019-03-08. 
  7. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Pošta u Velikom ratu”. www.rts.rs. Pristupljeno 2019-03-08.