Savezni ustavni sud Nemačke

врховни уставни суд СР Немачке

Savezni ustavni sud (nem. Bundesverfassungsgericht — Bundesferfasungsgeriht; skraćeno: BVerfG) vrhovni je ustavni sud za SR Nemačku, osnovan prema ustavu tj. osnovnom zakonu (nem. Grundgesetz — grundgezec) Nemačke. Od osnivanja s početkom postratne republike, sud se nalazi u Karlsrueu — namerno udaljen od ostalih federalnih institucija u Berlinu (od. ranije u Bonu) i drugim gradovima.

Savezni ustavni sud
Logo suda
Osnivanje1951. god.; pre 73 godine (1951)[1]
Karlsrue
Nemačka
Koordinate49° 00′ 45″ S; 8° 24′ 06″ I / 49.012422° S; 8.40161° I / 49.012422; 8.40161
AutoritetOsnovni zakon (grundgezec)
Trajanje mandata12 godina (obavezno penzionisanje sa 68)
Broj pozicija16,
dva senata popola
TipBundestag/Bundesrat
Veb-sajtwww.bundesverfassungsgericht.de
Predsednik suda
Trenutni sudijaAndreas
Foskule
Početak mandatamart 2010.
godine

Glavni zadatak suda je sudska revizija, sa ovlašćenjem da proglasi legislativu neustavnom i time je učini nevažećom. Po pitanju ovoga, sličan je ostalim vrhovnim sudovima sa ovlašćenjem sudske revizije, s tim da ovaj sud ima i niz drugih ovlašćenja i smatra se jednim od najefektivnijih i najmoćnijih nacionalnih sudova na svetu. Za razliku od ostalih vrhovnih sudova, ovaj nije integralna faza sudskog ili apelacionog procesa (izuzev slučajeva koji se tiču ustavnog ili javnog međunarodnog prava) i ne služi kao regularni apelacioni sud za niže sudove ili savezne vrhovne sudove što se tiče bilo kog kršenja federalnih zakona.

Sudska jurisdikcija je fokusirana na ustavna pitanja i osiguravanje da sve vladine institucije rade u skladu sa ustavom. Ustavni amandmani ili promene koje odobri Skupština predmet su sudske revizije, pošto moraju da budu kompatibilni s većinom osnovnih principa grundgezeca koji definiše evigkajtsklauzel.[n. 1]

Rad suda uz ogromnu frekvenciju ustavne kontrole — s jedne strane, i kontinuiranosti u sudskom samoograničavanju i političkoj reviziji — s druge strane, stvorili su jedinstven štit grundgezeca još od Drugog svetskog rata te omogućili značajnu kontrolu nad nemačkom savremenom demokratijom.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Čl. 79, str. III.
  2. ^ U denominaciji nemačke marke.

Reference uredi

Literatura uredi

  • Allen, Christopher S. (10. 2. 2009). „Chapter 4: Germany”. Ur.: Kesselman, Mark; Krieger, Joel; Joseph, William A. Introduction to Comparative Politics. Wadsworth. ISBN 978-0-495-79741-8. 
  • Law, David S. (2009). „The Anatomy of a Conservative Court: Judicial Review in Japan”. Texas Law Review. 87: 1545—1593. SSRN 1406169 . 
  • „Judgment Days: Germany’s Constitutional Court”. The Economist. 28. 3. 2009. 
  • Lenaerts, Koen; Gutman, Kathleen. „'Federal Common Law' in the European Union: A Comparative Perspective from the United States.”. The American Journal of Comparative Law. 54: 1—121. JSTOR 20454486. 
  • Pruezel-Thomas. „The abortion issue and the federal constitutional court”. German Politics. 2:3. 
  • Johnson. „The federal constitutional court: Facing up to the strains of law and politics in the new Germany”. German Politics. 3:3. 

Spoljašnje veze uredi