Savesnost je osobina pažljivosti ili marljivosti. Savesnost podrazumeva želju da se zadatak uradi dobro, a obaveze prema drugima shvataju ozbiljno. Savesni ljudi imaju tendenciju da budu efikasni i organizovani za razliku od opuštenih i neurednih. Oni pokazuju tendenciju da pokažu samodisciplinu, poslušno se ponašaju i teže postignućima ; pokazuju planirano a ne spontano ponašanje; i generalno su pouzdani. Ona se manifestuje u karakterističnim načinima ponašanjima kao što su uredno i sistematično; takođe uključuje elemente kao što su pažljivost, temeljnost i promišljenost (sklonost da se pažljivo razmisli pre nego što se postupi).[1]

Savesnost je jedna od pet osobina kako modela sa velikih pet crta faktora tako i modela ličnosti HEXACO i predstavlja aspekt onoga što se tradicionalno naziva karakternim. Savesni pojedinci su uglavnom vredni i pouzdani. Kada se dovedu do ekstrema, oni takođe mogu biti „radoholičari“, perfekcionisti i kompulzivni u svom ponašanju.[2]

Ljudi koji imaju nisku savesnost obično su opušteni, manje orijentisani na ciljeve i manje vođeni uspehom; takođe je veća verovatnoća da će se upustiti u antisocijalno i kriminalno ponašanje.[3]

Reference uredi

  1. ^ Thompson, E.R. (oktobar 2008). „Development and Validation of an International English Big-Five Mini-Markers”. Personality and Individual Differences. 45 (6): 542—548. doi:10.1016/j.paid.2008.06.013. 
  2. ^ Carter, Nathan L.; Guan, Li; Maples, Jessica L.; Williamson, Rachel L.; Miller, Joshua D. (2015). „The downsides of extreme conscientiousness for psychological wellbeing: The role of obsessive compulsive tendencies”. Journal of Personality. 84 (4): 510—522. PMID 25858019. doi:10.1111/jopy.12177. 
  3. ^ Ozer, D. J.; Benet-Martínez, V. (2006). „Personality and the prediction of consequential outcomes”. Annual Review of Psychology. 57: 401—421. PMID 16318601. doi:10.1146/annurev.psych.57.102904.190127 .