Saskačevan (reka)

Saskačevan (engl. Saskatchewan River) je reka u Kanadi, koja teče od zapada ka istoku kroz provincije Saskačevan i Manitoba. Ime reke potiče od Kri indijanaca i znači brza reka.

Saskačevan
Saskatchewan
Basen Saskačevana
Opšte informacije
Dužina547 km
Basen335.900 km2
Pr. protok634 m3s
SlivHadsonov zaliv
Vodotok
IzvorSpajanjem Severnog i Južnog Saskačevana 40 km istočno od grada Princ Albert
V. izvora380 m
UšćeVinipeg
53° 11′ 6″ N 99° 15′ 22″ W / 53.18500° S; 99.25611° Z / 53.18500; -99.25611 (Saskatchewan River mouth)
V. ušća220 m
Uk. pad160 m
Geografske karakteristike
Država/e Kanada
 Saskačevan
 Manitoba
PritokeSturgeon-Weir River, Carrot River, Severni Saskačevan, Južni Saskačevan, Whitefish River
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Nastaje spajanjem Severnog i Južnog Saskačevana u centralnim delovima provincije Saskačevan, na nekih 40 km istočno od grada Princ Albert na 380 metara nadmorske visine. Obe glavne pritoke koje čine ovu reku izviru sa glečera na Stenovitim planinama na krajnjem jugozapadu provincije Alberte. Uliva se u jezero Vinipeg kod naselja Grang Rapids. Nadmorska visina ušća je 222 metra. Preko reke Nelson koja je otoka ovog jezera povezana je sa Hadsonovim zalivom.

Ukupna površina sliva je 335.900 km², odnosno preko Saskačevana se odvodnjava veliki deo kanadske prerije i jedan mali deo na krajnjem severozapadu američke savezne države Montana. Ukupan pad reke je 158 metara ili 0,29 m/km toka.

Hidropotencijal ove reke iskorišten je za proizvodnju električne energije izgradnjom tri velike hidroelektrane, dve u Saskačevanu i jedne u Manitobi.

Od najranijih vremena ova reka i njene pritoke su igrali važnu ulogu kao glavni saobraćajni pravac u regionu. Prvi evropljanin koji je otkrio ovu reku bio je Henri Kelsi 1690. koji je putovao po narudžbi Kompanije Hadsonovog zaliva. Kelsi je tako bio i prvi evropljanin koji je otkrio unutranjšost kanadske prerije.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi