Siras je bio prvi ilirski vladar pomenut u grčkim izvorima.[1]

Prema Fanuli Papazoglu, pred kraj vladavine makedonskog kralja Arhelaja (oko 400. god. pne), došlo je do rata Makedonaca na čelu sa kraljem Arhalejem i severnomakedonskog plemena Linkesta sa kraljem Arabajem, koje je živelo u današnjoj oblasti Pelagonija i grada Bitole. Linkesti su se već decenijama borili za svoju nezavisnost protiv sve moćnije dinastije Argijada. U toj borbi Iliri su im pružili podršku, jer ni oni nisu bili ravnodušni na sve veću moć makedonske države. Siras je bio ilirski vladar i oženjen Arabejovom kćerkom. Izvori ne kažu da je Siras bio kralj, ali se to može predpostaviti, obzirom da se njegova kćer Euridika (to ime je dobila kao makedonska kraljica, dok su je predhodno zvali Ilirka i varvarka), udala za makedonskog kralja Amintu I i rodila mu tri sina: Aleksandra II, Perdiku III i Filipa II (oca Aleksandra Makedonskog)[2]. Bez obzira na ženidbu kralja Aminte sa ilirskom princezom, upadi Ilira na makedonsku teritoriju nisu prestajali, jer je novi vladar Ilira postao Bardil.

Istoričar Džon Vilkis iznosi izmenjenu verziju, bez pominjanja Sirasa. Prvi pomen Ilira u grčkim izvorima vezan je za godinu 424. pne. i sukob Makedonaca sa kraljem Perdikom i Linkesta. U okviru makedonsko-grčkih ratova, tada su Spartanci pružili pomoć Makedoniji, koja je bila protivnik Atine. Perdika je predložio da sačekaju pomoć ilirskih plaćenika. Oni su se, međutim, opredili da pomoć pruže Linkestima sa kraljem Arhabejom. Tukidid navodi da je među Makedoncima i Spartancima zavlado strah od njihovog umeća ratovanja, da su odlučili da se povuku. Kasnije će kralj Aminta oženiti Euridiku iz Linkeste.[3]

Izvori uredi

  1. ^ Eleni Zimi – Iliri (prema Cabanes – Iliri od Bardila do Gencija
  2. ^ „Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države”. ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano iz originala 14. 7. 2020. g. Pristupljeno 9. 2. 2018. 
  3. ^ John Wilkes - Iliri; Laus, Split 2001