Situacione slagalice

Situacione slagalice su često nazivane i kao lateralno razmišljajuće slagalice ili "da/ne" slagalice.

Situacione slagalice se obično igraju u grupama, sa jednom osobom koja je domaćin i ostalih koji postavljaju da/ne pitanja. U zavisnosti od podešavanja i težine nivoa, drugi odgovori, nagoveštaji, ili jednostavna objašnjenja o tome zašto je odgovor da ili ne, može biti prihvatljivo. Slagalica se rešava kada jedan od igrača uspe da kaže šta je domaćin imao u glavi.

Ove slagalice su netačne i mnoge izjave u slagalici imaju više od jednog odgovarajućeg odgovora. Cilj je da se pronađe priča koju je domaćin imao u glavi. Kritičko razmišljanje i čitanje, logičko razmišljanje, kao i lateralno razmišljanje može da bude potrebno za rešavanje slagalice. Termin lateralno razmišljanje je skovao Edvard De Bono da označi kreativni stil rešavanja problema koji uključuje gledanje na datu situaciju iz neočekivanih uglova, i tipično je potrebno za rešavanje slagalici.

Termin "lateralno razmišljajuće slagalice" je popularizovao Paul Sloen u njegovoj knjizi iz 1992. Lateral Thinking Puzzlers.[1]

Primer uredi

Jedna situaciona slagalica:

Segment pitanja i odgovora bi mogao da izgleda ovako.

  1. Pitanje: Da li je konobar mogao da ga čuje? Odgovor: da
  2. Pitanje: Da li je konobar iz nekog razloga bio ljut? O: ne
  3. Pitanje: Da li je pištolj bio na vodu? O: ne
  4. Pitanje: Da li su se od ranije znali? O: ne (ili: "nevažno" jer svakako ne utiče na cilj)
  5. Pitanje: Da li je čovekovo "hvala" bilo sarkastično? O: ne (ili sa malim nagoveštajem: "Ne, bio je stvarno zahvalan")
  6. Pitanje: Da li je čovek pitao za vodu na uvredljiv način? O: ne
  7. Pitanje: Da li je čovek pitao za vodu na neki čudan način? O: da

Konačno pitanja vode do zaključka da je čovek štucao, i njegovo stalno vraćanje po vodu nije bilo zbog žeđi već štucavice. Konobar je zato odlučio da ga uplaši pištoljem da bi prestao da štuca. Kada je čovek shvatio da više ne štuca, nije više imao potrebu da pije vodu, zahvalio se konobaru i otišao.

Terminologija uredi

  • Nda je reč stvorena da odgovori na pitanje sa da i ne istovremeno, u smislu govoreći ne, ali ... i da, ali... istovremeno. Ovo se koristi kada bi da ili ne odvelo u pogrešan smer od cilja. Može biti upoređeno s korejanskim terminom mu, što znači da pitanje mora da bude "otpitano", jer na njega ne može da se odgovori.
  • N/a (ili "nevažno") se koristi kada pitanje nije trenutno primenjivo ili kada ne bi odgovori da ili ne dali nikakvu korisnu informaciju za rešavanje slagalice.
  • Nevažno, ali recimo da se koristi kada je ituacija ista nezavisno od toga koji je odgovor na pitanje, ali pretpostavljanje će dati lakše pogađanje daljih pitanja. Primer pitanja koje može dobiti ovakav odgovor u slagalici iznad je: "Da li je pištolj bio napunjen?"

Vidi još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi