Sosikrat (starogrčki: Σωσικρατης; u.180. p. n. e.) je starogrčki istoričar, doksograf i biograf.

Sosikrat
Lični podaci
Puno imeΣωσικράτης
Datum rođenjaoko 180. p. n. e.
Mesto rođenjaRodos, Osmanska imperija,
Datum smrtiII vek pne.
Filozofski rad
Interesovanjaistorija, filosofija

Sosikrat je rođen na ostrvu Rodos. Poznat prvenstveno zbog čestog pominjanja njegovog imena u delu Diogena Laertija u „O životima, učenjima i izrekama poznatih filozofa[1], gde on navodi Sosikratovo nasledstvo kao jedini autoritativan izvor za potvrdu takvih činjenica kao što su npr. odsustvo Aristipovih filozofskih dela.

Implikacija je da je Sosikrat bio u najboljim godinama posle Hermipa i pre Apolodora, otprilike između 200. i 128. p. n. e. Sosikrat se smatra autorom Sukcesije (Filozofa), koje citiraju i Atenej i Diogen Laertije. Napisao je i delo o istoriji Krita[2]. Njegova dela nisu sačuvana.

Izvori

uredi
  1. ^ „The Lives and Opinions of Eminent Philosophers | Project Gutenberg”. www.gutenberg.org. Pristupljeno 2024-03-01. 
  2. ^ Harrison, E. (1935). „The Loeb Strabo and Athenaeus - H. L. Jones: The Geography of Strabo with an English translation. In eight volumes. VIII. Pp. 510; 3 maps. C. B. Gulick: Athenaeus, The Deipnosophists, with an English translation. In seven volumes. V. Pp. xi + 550; illustrations. (Loeb Classical Library.) London: Heinemann(New York: Putnams), 1932, 1933. Cloth, 10s. (leather, 12s. 6d.) each.”. The Classical Review. 49 (2): 68—68. ISSN 0009-840X. doi:10.1017/s0009840x00067469.