Spomenik prirode Dva stabla himalajskog borovca
Spomenik prirode Stablo himalajskog borovca (Pinus wallichiana A.B. Jacks.) nalazi se u Beogradu, na Savskom Vencu, u Temišvarskoj ulici broj 23. Četiri stabla su zasađena 1912. godine na privatnom imanju i po svojim osobinama i istoriji samo jedno od njih ispunjava uslove za zaštitu kao Značajno prirodno dobro.
Spomenik prirode „Dva stabla himalajskog borovca“ | |
---|---|
IUCN kategorija III (spomenik prirode) | |
Mjesto | Srbija |
Najbliži grad | Beograd |
Površina | 0,82 a |
Osnovano | 1912 god. |
Upravljačko tijelo | J. K. P. „Zelenilo-Beograd“ |
Opšte karakteristike uredi
Zaštićeno stablo poseduje sledeće dendrometrijske karakteristike:
Visina stabla | 20,5 m |
Obim debla | 1,58 m |
Prečnik krošnje | 10,2 m |
Visina debla do prve grane | 4,0 m |
Starost stabla | preko 100 godina |
Stablo himalajskog borovca ima delimično redukovanu krošnju na strani na kojoj se nalazi susedno stablo.
Stablo plodonosi redovno, vitalno je i poseduje manji broj suvih donjih grana. Prema kazivanju vlasnika, 1912. godine je sazidana kuća na prethodnom vinogradskom imanju. Pretpostavlja se da je iste godine zasađeno i stablo himalajskog borovca.
Na spomeniku prirode se ne primećuju nikakva oštećenja, osim redukovane krošnje. Stablo je pejzažno i vizuelno ugroženo od strane drugog stabla himalajskog borovca.
Istorijat uredi
Rešenjem br. 1/49 od 28.07.1949. godine, koje je doneo Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti NR Srbije, u ulici Sanje Živanović broj 4 zaštićeno je 4 himalajska bora, jedna omorika i jedna kriptometrija.
Godine 1950. su četiri stabla himalajskog borovca imala visinu 10 m i raspone grana od 3 m.[1]
Revizijom koja je obavljena tokom 1996. i 1997. godine, predloženo je formalno skidanje zaštite za sva stabla, osim za dva stabla himalajskog borovca. Nakon revizije je urađeno skidanje zaštite sa jednog od njih, a preostalo stablo koje ispunjava uslove se proglašava spomenikom prirode - botaničkog karaktera.[2]
Zaštita uredi
Cilj zaštite je očuvanje stabla himalajskog borovca kao prirodne retkosti. Kao takvo, ovo stablo ima veliku naučnu vrednost, jer može da posluži za razna posmatranja i praćenja ekoloških i klimatskih faktora koji su specifični za teritoriju na kojoj raste.
Uvažavajući prirodne vrednosti ovog dobra i ciljeve zaštite stabla, određen je III stepen zaštite koji podrazumeva „selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktivnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra, ili su vezane za nasleđene tradicionalne oblike obavljanja privrednih delatnosti i stanovanja, uključujući i turističku izgradnju“.[3]
Zaštita im je ukinuta 2023. godine.[4]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Broz, V.; Novaković, B. „Zaštita egzotičnih biljaka - separatni spisak”. Zaštita prirode (1).
- ^ Predlog za zaštitu prirodnog dobra „Stablo himalajskog borovca” kao spomenika prirode.
- ^ Službeni glasnik Republike Srbije, br. 66/91, 83/92, član 49.
- ^ K., A. Z. (27. 2. 2023). „IZGUBILI SU VREDNOST: Dva drveta himalajskog borovca skinuta sa liste zaštićenih prestoničkih prirodnih dobara”. Večernje novosti. Pristupljeno 28. 2. 2023.