Spomenik prirode Dva stabla himalajskog borovca

Spomenik prirode Stablo himalajskog borovca (Pinus wallichiana A.B. Jacks.) nalazi se u Beogradu, na Savskom Vencu, u Temišvarskoj ulici broj 23. Četiri stabla su zasađena 1912. godine na privatnom imanju i po svojim osobinama i istoriji samo jedno od njih ispunjava uslove za zaštitu kao Značajno prirodno dobro.

Spomenik prirode „Dva stabla himalajskog borovca“
IUCN kategorija III (spomenik prirode)
Mjesto Srbija
Najbliži gradBeograd
Površina0,82 a
Osnovano1912 god.
Upravljačko tijeloJ. K. P. „Zelenilo-Beograd“

Opšte karakteristike uredi

Zaštićeno stablo poseduje sledeće dendrometrijske karakteristike:

Visina stabla 20,5 m
Obim debla 1,58 m
Prečnik krošnje 10,2 m
Visina debla do prve grane 4,0 m
Starost stabla preko 100 godina

Stablo himalajskog borovca ima delimično redukovanu krošnju na strani na kojoj se nalazi susedno stablo.

Stablo plodonosi redovno, vitalno je i poseduje manji broj suvih donjih grana. Prema kazivanju vlasnika, 1912. godine je sazidana kuća na prethodnom vinogradskom imanju. Pretpostavlja se da je iste godine zasađeno i stablo himalajskog borovca.

Na spomeniku prirode se ne primećuju nikakva oštećenja, osim redukovane krošnje. Stablo je pejzažno i vizuelno ugroženo od strane drugog stabla himalajskog borovca.

Istorijat uredi

Rešenjem br. 1/49 od 28.07.1949. godine, koje je doneo Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti NR Srbije, u ulici Sanje Živanović broj 4 zaštićeno je 4 himalajska bora, jedna omorika i jedna kriptometrija.

Godine 1950. su četiri stabla himalajskog borovca imala visinu 10 m i raspone grana od 3 m.[1]

Revizijom koja je obavljena tokom 1996. i 1997. godine, predloženo je formalno skidanje zaštite za sva stabla, osim za dva stabla himalajskog borovca. Nakon revizije je urađeno skidanje zaštite sa jednog od njih, a preostalo stablo koje ispunjava uslove se proglašava spomenikom prirode - botaničkog karaktera.[2]

Zaštita uredi

Cilj zaštite je očuvanje stabla himalajskog borovca kao prirodne retkosti. Kao takvo, ovo stablo ima veliku naučnu vrednost, jer može da posluži za razna posmatranja i praćenja ekoloških i klimatskih faktora koji su specifični za teritoriju na kojoj raste.

Uvažavajući prirodne vrednosti ovog dobra i ciljeve zaštite stabla, određen je III stepen zaštite koji podrazumeva „selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih bogatstava i kontrolisane intervencije i aktivnosti u prostoru ukoliko su usklađene sa funkcijama zaštićenog prirodnog dobra, ili su vezane za nasleđene tradicionalne oblike obavljanja privrednih delatnosti i stanovanja, uključujući i turističku izgradnju“.[3]

Zaštita im je ukinuta 2023. godine.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Broz, V.; Novaković, B. „Zaštita egzotičnih biljaka - separatni spisak”. Zaštita prirode (1). 
  2. ^ Predlog za zaštitu prirodnog dobra „Stablo himalajskog borovca” kao spomenika prirode. 
  3. ^ Službeni glasnik Republike Srbije, br. 66/91, 83/92, član 49.
  4. ^ K., A. Z. (27. 2. 2023). „IZGUBILI SU VREDNOST: Dva drveta himalajskog borovca skinuta sa liste zaštićenih prestoničkih prirodnih dobara”. Večernje novosti. Pristupljeno 28. 2. 2023.